Prisoje 2030 – inicijativa za revitalizaciju

Napisao/la Administrator

Prisoje - pogled s Privale (s fb, autor nepoznat)

Često se može čuti kako je Prisoje jedno od najljepših mjesta na našem zemljovidu. Ne samo od njegovih žitelja, nego i od mnogih drugih koji su makar jednom proputovali kroz njega a vidjeli su puno svijeta. Unatoč tomu ono je danas gotovo pusto mjesto, bez života. Zašto je to tako, koji su uzroci, ima li mogućnosti i nade da se to promijeni, redovite su teme Prisojana kad se god nađu skupa, bilo u svom mjesti ili na nekom drugom dijelu zemaljske kugle kamo ih je život odveo. Tako je to bilo i prošlog ljeta za vrijeme čestih druženja s prijateljima sijedih glava, osobito dvojicom dobrih susjeda istog imena – Stipana. Kad smo svoje misli i želje, nadanja i jadikovke, dali na provjeru onoj koja „sve zna“ . UI, ona nam je ponudila ovo što slijedi - Plan za oživljavanje.... Uz glavni zaključak: Izgleda i mogućnosti ima. Sve ovisi o vama – Prisojanima. Nadamo se da bi ovo moglo biti poticajno na sve one u samom mjestu ili bilo gdje u svijetu, koji imaju mogućnosta utjecaja na te procese, da to iskoriste za revitalizaciju svog Prisoja.

Prilog razmatranju o mogućnostima oživljavanja mjesta Prisoja na Buškom jezeru

Pozitivno

Lijepa priroda, dobra klima, čist zrak, izvori pitke vode, nezagađeno jezero, mogućnosti seoskog turizma – zdravstvenog, rekreativnog, vjerskog (blizina Tg, Gorice, Međugorja), sportskog (surfanje, jedrenje, plivanje, veslanje, sanjkanje, skijanje (Kupres, Blidinje), avanturističkog, planinarskog, kongresnog (Karmel), ekološkog uzgoja zdrave hrane (dosta kvalitetne obradive zemlje), za ribolov, lov, blizina mora (sat vremena do najljepših plaža). Ima dosta lijepo i moderno uređenih kuća za smještaj posjetitelja i još uvijek makar mali broj vrijednih mladih ljudi koji se ne mire s postojećim stanjem i koji bi htjeli nešto više učiniti za svoj kraj.

Negativno

Raseljeno mjesto, u većini staračka domaćinstva, malo mladih obitelji, malo zaposlenih, ranije nepoznata sklonost samačkom životu („bijela kuga“), zapuštena i neobrađena zemlja, posve zaboravljena navika bavljenja poljoprovredom i držanja stočnog blaga, rijetki ponešto rade, sve se kupuje, što sve onda rezultira nezadovoljstvom, frustracijom, beznađem, nepovjerenjem u institucije, otuđenjem jednih od drugih i neslogom. Jedino gdje se većina susreće je nedjeljna misa u crkvi a druga manjina u birtijama. Posebno treba izdvojiti činjenicu da se još samog potapanja polja izdvajaju značajna novčana sredstva kao kompenzacija za oduzetu zemlju i za uređenje nepotopljenog dijela, ali se malo od toga primijenilo i osjetilo u samom mjestu.

Kako promijeniti stanje?

Kad nešto nije dobro najprije treba postaviti dijagnozu, pokušati naći odgovor zašto je to tako. To je preduvjet da bi se bilo što drugo moglo planirati, učiniti. Jedan od glavnih razloga je sigurno neorganiziranost – slaba ili nikakva. Pojedinačni pokušaji kakvih je možda i bilo, uvijek ostaju bez uspjeha.

Kao prvo trebalo bi sastaviti (naći, izabrati) malu operativnu jezgru od 5–7 ljudi koji bi bili inicijatori svih aktivnosti neophodno potrebnih za ostvarenje zamisli o revitalizaciji mjesta. To bi trebali biti mladi ljudi prije svega oni koji su ostali živjeti u mjestu, ali i poneki od od odseljenih kojima je Prisoje u srcu. Da bi bili što uspješniji i operativniji oni bi trebali među sobom odmah na početku jasno podijeliti preuzete zone odgovornosti:
· infrastruktura i komunalna pitanja;
· gospodarstvo i poljoprivreda;
· turizam;
· demografija i povratak;
· financiranje/projekti;
· odnosi s institucijama;
· komunikacija i digitalna platforma.

Najvažnije

Za svaki problem treba odrediti osobu zaduženu za njegovo rješavanje, postaviti rok i pratiti status. Ne: „Treba riješiti cestu!“, nego: odgovorna osoba – zahtjev predan – institucija – rok – odgovor – sljedeći korak. To zvuči banalno, ali upravo tu mnoge lokalne inicijative propadnu.

Ova bi grupa mogla djelovati kroz Mjesnu zajednicu koju bi trebali činiti mladi ljudi koji su se već iskazali svojim radom, ugledom u mjestu i rezultatima u svom poslu, koji su voljni uložiti svoje vrijeme i znanje za rad na ostvarenju postavljenih ciljeva i općeg interesa - zajedničke dobrobiti mjesta. Oni bi trebali biti okosnica svega i voditi računa o svemu što je bitno za mjesto:

- Napraviti popis svih problema i potreba koji se detektiraju u mjestu.

- Napraviti plan rješavanja istih i to prema prioritetima i mogućnostima njihova rješavanja (one najvažnije što je ranije moguće, a one koje je moguće riješiti odmah ne odgađati njihovo rješenje).

- Napraviti plan ostvarivanja zacrtanih planova - koristiti sve dostupne mogućnosti:

- umjetnu inteligenciju,

- sve utjecajne ljude iz uže i šire zajednice i dijaspore (iz pravne struke, znanosti, politike, biznisa, crkve itd.), koji su spremni uključiti se i pomoći na bilo kakav način.

- Napraviti svoju internetsku stranicu radi što bolje povezanosti, prijenosa informacija i transparentnosti.

Ciljevi (koje će definirati operativna skupina)

Zaustaviti daljnje pražnjenje mjesta i u roku od 5–10 godina stvoriti uvjete za njegov ponovni demografski, gospodarski i društveni život. Mjerljivi ciljevi bi bili:
· nova radna mjesta;
· nove ili obnovljene obitelji;
· povratak pojedinaca i obitelji iz dijaspore;
· broj djece;
· broj aktivnih OPG-ova/proizvođača;
· broj turističkih noćenja;
· broj poduzetnika;
· uređena javna infrastruktura;
· broj aktivnih članova mjesne zajednice/udruga.

Za početak to bi moglo biti ovako

Uputiti zahtjeve (dobro argumentirane):
· Nadležnoj službi za ceste da postave znakove ograničenja brzine kroz mjesto i kamere (više slučajeva stradanja ljudi)
· Elektroprivredi da poboljša mrežu zbog čestih nestanka struje i sporih reakcija nakon prekida, i do 10 - 24 h
· Općini da ponovo vrati mjestu barem minimalnu razinu zdravstve zaštite najpotrebitijima (koju je imalo i u bivšem sustavu) i da
· Ponovo uvede makar jednu autobusnu liniju do najbližeg općinskog i županijskog mjesta s javnim službama (dom zdravlja i dr.)
· Da preusmjeri makar dio sredstava koje prima od Elektroprivrede Hrvatske kao naknadu za potopljeno polje za uređenje okoliša i obale jezera, koji sada izgledaju jako zapušteno i devastirano.
· Napraviti plan razvoja turizma
· Napraviti plan oživljavanja poljoprivrede i stočarstva
· Urediti makar dijelove obale jezera i pristupne putove (stare poljske puteve) radi omogućavanja sportskih aktivnosti na jezeru (kupanje, surfanje, jedrenje, plovidba kajacima, kanuima itd.
· Razmotriti mogućnost uređenja malih kampova (ljudi i sada kampiraju uz jezero); i to nekomu može biti dobar posao.

Da bi se odgovorilo na pitanje: „Tko će doći?“Treba napraviti demografsku i imovinsku kartu Prisoja:
· koliko ljudi danas stvarno živi ondje;
· koliko ih ima prijavljeno, ali ne živi;
· dobna struktura;
· koliko je mladih;
· koliko praznih kuća postoji;
· koliko ih je odmah useljivo;
· koliko ih je moguće obnoviti;
· tko je vlasnik;
· koliko obitelji izvan Prisoja ima kuće ili zemljište;
· koliko bivših stanovnika živi u Hrvatskoj, BiH i drugim državama;
· koliko bi ih se potencijalno vratilo;
· pod kojim uvjetima.

Za pretpostaviti je da ima dosta onih koji već imaju kuću, zemlju, uspomene i emocionalnu vezu s Prisojem, ali im nedostaje razlog da ponovno počnu ondje živjeti.

Kako krenuti?

U početku bi se moglo krenuti s jednom snažnom krovnom organizacijom/projektom, pod nazivom primjerice:

„Prisoje 2030 – inicijativa za revitalizaciju Prisoja“

Taj bi projekt unutar sebe uključivao različite aktivnosti:
· gospodarstvo;
· turizam;
· poljoprivreda;
· okoliš;
· društveni život;
· povratak i demografija.

Kasnije se ono što naraste može pretvoriti u zadrugu, poduzeće, turističku organizaciju itd. Jedna od mogućnosti je aktivirati poljoprivredu koja ne bi bila ona od prije 40 – 50 godina, nego moderna, mala, visokovrijedna poljoprivreda.

Primjerice:
· povrće;
· voće;
· med;
· sir;
· jaja;
· meso;
· ljekovito i aromatično bilje;
· proizvodi od lokalnih sirovina;
· ekološka proizvodnja.

Ali ključ nije samo proizvoditi. Ključ je zajednički plasman. Ako 15 ljudi proizvodi male količine, pojedinačno su gotovo nevidljivi. Ako ih organizacija objedini, dobivate:

„Proizvedeno na Buškom jezeru / iz Prisoja“

To već može postati brend.

I tada poljoprivreda ne mora zapošljavati stotine ljudi. Dovoljno je da desetak obitelji dobije dodatni ili osnovni prihod.
Druga značajna mogućnost je turizam kojeg treba razdvojiti od „apartmanskog turizma“. Ovdje Prisoje ima puno veću šansu.

Ne prodavati samo: „Dođite prespavati u lijepoj kući.“ Nego napraviti destinaciju.

Netko dolazi zbog:
· jezera;
· biciklizma;
· pješačenja;
· ribolova;
· jedrenja/veslanja;
· gastronomije;
· prirode;
· mira;
· vjerskog turizma;
· obiteljskog odmora;
· zdravstvenog/rehabilitacijskog boravka.

A onda se povezuje s drugim destinacijama u regiji.
Tu je i mogućnost zdravstveno-rekreativnom turizmu.
Jer turist koji dođe na dva dana troši novac kratko.
Osoba koja dođe na tri tjedna rehabilitacije, odmora ili oporavka, potpuno je druga kategorija gosta.

Što se tiče smještajnih kapaciteta moguće je pokušati:
· postojeće kuće pretvoriti u mrežu smještaja + organizirati:
· lokalnu gastronomiju;
· izlete;
· terapijske/rehabilitacijske programe u suradnji sa stručnjacima;
· aktivnosti na jezeru;
· pješačke staze;
· prijevoz;
· programe za starije osobe.

Ako se pokaže da postoji potražnja, onda hotel postaje investicijski projekt s dokazanim tržištem, a ne želja.