Dr. Ante Ljubičić: Živjeti s dijabetesom

Ritam i broj obroka

Raspodjela na više manjih obroka smanjuje zahtjeve prema oštećenoj gušterači i sprečava veća kolebanja šećera u krvi. Uz pravilnu prehranu, što znači i više manjih obroka, preostala funkcija gušterače, odnosno smanjena sekrecija inzulina bit će dostatna za održavanje normalne razine šećera u krvi. To ne bi bilo moguće ako bi se ista količina hrane pojela odjedanput. (Sjetimo se, nositi na leđima 100 kg ne bi bilo baš lako, ali malo ‒ pomalo, možemo svi.) Stoga se dnevno potrebna hrana dijeli na tri glavna obroka ‒ doručak, ručak i večeru, kojima se, ovisno o vrsti terapije pridodaju dva međuobroka i mali obrok prije spavanja.

Bolesnici koji se liječe samo dijetom, kao i oni na tabletama mogu uzimati pet do šest obroka dnevno. Jednak broj obroka mogu uzimati i oni koji su na kombinaciji jedne doze dugodjelujućeg inzulina i peroralne terapije. Bolesnicima koji primaju predmiješane analoge inzulina (kombinaciju kratko i srednjedugodjelujućeg inzulina) u dvije ili tri doze, ili intenziviranu terapiju (tri doze kratko i jednu do dvije doze dugodjelujućeg inzulina), bit će dovoljna samo tri obroka. Svi oni  mogu, prema potrebi ili želji, ostaviti neki mali dio od glavnog obroka za međuobrok ili prije spavanja.

Raznovrsnost namirnica osigurava potrebnu zastupljenost svih bitnih nutrijenata – ugljikohidrata, proteina i masti te vitamina i minerala koji se nalaze u različitim namirnicama u vrlo malim količinama. Jednolična prehrana neminovno vodi u manjak bilo koje, od ovih, za život važnih tvari.

Dijeta - izrada konkretnog plana

Treba znati, ipak, da je bar za početnu edukaciju o dijabetičkoj prehrani potrebna pomoć stručnog tima ‒ dijabetologa, medicinske sestre i nutricionista, jer bi se svatko lako mogao izgubiti u tom prilično velikom broju novih podataka, zahtjeva i imperativa. Pogotovo ako se uzme u obzir razumljivo stanje emocionalnog stresa zbog posve nove životne situacije - spoznaje o dijagnozi doživotne bolesti. Edukacija je proces koji pretpostavlja ne samo znanje i iskustvo, nego i razrađenu metodologiju i didaktička sredstva, koja olakšavaju prijenos znanja i vještina na bolesnika.

Kao što je već navedeno u planiranju dijete u pravilu se svakom bolesniku pristupa individualno, vodeći brigu o tipu bolesti, vrsti terapije, o komplikacijama, dobi, spolu, uhranjenosti, o tjelesnoj aktivnosti, vrsti posla, navikama, običajima itd. Uz temeljitu praktičnu pouku, potrebno je bolesnika opskrbiti i pisanim materijalima s uputama u vidu tablica s popisima namirnica, primjerima dnevnog jelovnika i svime drugim što je potrebno. Nakon početne individualne edukacije, ta će se poslije provjeravati, ponavljati i dopunjavati pri svakom sljedećem dolasku.

Da bi se pristupilo sastavljanju konkretnog plana prehrane najprije je potrebno izmjeriti bolesniku visinu (V) i težinu (T), na temelju čega se izračunava njegov indeks tjelesne mase (ITM), koji je dobra mjera uhranjenosti. Korisna mjera uhranjenosti jest i opseg struka (OS). Nakon toga izračunavamo kolika je njegova dnevna energetska potreba, koja uključuje energiju za bazalni metabolizam i za tjelesnu aktivnost tijekom dana. Čini se komplicirano, ali ne treba se bojati; kada se dobije cjelovit uvid sve je jednostavnije. Idemo postupno. Evo najprije pregleda svih stavki koje moramo znati:

• tjelesna visina - TV

• tjelesna težina (masa) - TT

• opseg struka - OS

• standardna (idealna) tjelesna težina - STT

• indeks tjelesne mase - ITM

• energetska potrošnja za bazalni metabolizam - BM

• energetska potrošnja za dnevnu tjelesnu aktivnost

• ukupna dnevna energetska potrošnja.

Stanardnu ili idealnu tjelesnu težinu očitavamo iz tablice u prilogu (tbl. 22.) Kako joj sam naziv kaže, to je ona težina koja bi bila idealna i kojoj težimo. Indeks tjelesne mase (ITM) izračunavamo tako što dijelimo tjelesnu masu (ili težinu) u kg s tjelesnom visinom u metrima na kvadrat:

                            ITM = TT u kg/TV u m2

                 Tablica:  Indeks tjelesne mase (ITM)

ITM: svoju visinu u tamnosivom vertikalnom stupcu povežite s težinom u horizontalnoj liniji i jednostavno očitajte vaš ITM u prvoj horizontalnoj liniji.

STT: tjelesna težina u tablici koja se poklapa s vašom visinom i ITM u rasponu od 19 – 25 odgovara vašoj standardnoj tjelesnoj težini (STT).

Na temelju indeksa tjelesne mase i opsega struka procjenjujemo stupanj uhranjenosti.                                

    Tablica: Stupanj uhranjenosti (prema ITM) i opsegu struka

Ako je u muškaraca opseg struka ispod 102 cm, a u žena ispod 88 cm, riječ je o normalnoj uhranjenosti. Više vrijednosti su patološke i pokazatelj su povećanog kardiovaskularnog rizika, čak i u osoba normalne tjelesne težine.

Bazalni metabolizam

Kada smo sve ovo doznali, dakle podatke o stupnju uhranjenosti i idealnoj tjelesnoj težini idemo korak dalje. Na redu je procjena bazalnog metabolizma. To je ona energija koju organizam troši u potpunom mirovanju za rad unutarnjih organa – srca, pluća, nervnog sustava, za sve metaboličke procese i održavanje tjelesne temperature. Kod najvećeg broja ljudi na bazalni se metabolizam troši oko 60% od ukupnih energijskih potreba. Ima više načina izračuna bazalnog metabolizma, a ovdje ćemo prikazati najjednostavniji:

Bazalni metabolizam (BM) = standardna tjelesna težina (STT) x 25 kcal

Energijski utrošak za tjelesnu aktivnost

Osim za bazalni metabolizam organizam troši dio energije za tjelesnu aktivnost. Jedan mali dio troši se na samu probavu hrane i apsorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta, što ćemo ovdje, da stvari ne usložnjavamo, zanemariti.

Energijski utrošak za tjelesnu aktivnost (ETA)=

STT u kg x 3 kcal (za najmanju tjelesnu aktivnost)

STT u kg x 5 kcal (za umjerenu tjelesnu aktivnost)

STT u kg x 10 kcal (za tešku tjelesnu aktivnost)

Kako se vidi iz formule, dnevnu energijsku potrošnju za tjelesnu aktivnost izračunavamo tako da množimo standardnu tjelesnu težinu izraženu u kg (STT u kg) s brojevima 3; 5; ili 10 kcal, ovisno o procjeni intenziteta tjelesne aktivnosti: 3 – za najmanju, 5 – za umjerenu i 10 – za tešku. Ukupna dnevna energijska potrošnja

Kad smo izračunali potrebe za bazalni metabolizam i za tjelesnu aktivnost jednostavno zbrojimo te dvije vrijednosti i dobit ćemo ukupnu dnevnu energijsku potrošnju, koju treba pokriti odgovarajućim unosom hrane.

Ukupna dnevna energijska potrošnja (UEP)  = Bazalni metabolizam + Energijski utrošak za tjelesnu aktivnost

Ovdje ćemo na koncu uključiti i stanje uhranjenosti bolesnika prema kojemu ćemo pothranjenima pridodati, a pretilima oduzeti 250 ‒ 500 kcal dnevno, ovisno o stupnju uhranjenosti, što bi ih trebalo postupno približiti njihovoj standardnoj tjelesnoj težini. (tbl. 12.) Slijedi  tablica i nekoliko primjera izračuna dnevne energijske potrošnje.

Primjer br. 1

STT: 80 kg, ITM: 25 (normalno uhranjen), tjelesna aktivnost mala

Dnevna energ. potreba = (STT x 25) + (STT x 3) = (80 x 25) + (80 x 3) = 2000 +240 = 2400 kcal/dan

              Tablica:  Izračun dnevne energijske potrošnje

Kratice: BM: mazalni metabolizam, UEP: ukupna dnevna energijska potrošnja, ETA:energija za tjelesnu aktivnost, ITM: indeks tjelesne mase, STT: standardna tjelesna težina

 Primjer br. 2

STT: 70 kg, ITM: 35 (gojazan), tjelesna aktivnost mala

Dnevna energ. potreba =(STT x 25) + (STT x 3) - 250 = (70 x 25) + (70 x 3) – 250 = 1750 + 210 – 250 =1710 kcal/dan

Primjer br. 3

STT: 65 kg, ITM: 17 (pothranjen), tjelesna aktivnost osrednja

Dnevna energ. potreba = (STT x 25) + (STTx 5) + 500 = (65 x 25) + (65 x 5) + 500 = 1625 + 325 + 500= 2450 kcal/dan

Još jedan način izračuna

Energijska potrošnja za tjelesnu aktivnost može se procijeniti i kao postotak energije bazalnog metabolizma ovisno o težini planirane tjelesne aktivnosti. U tablici br. 11. prikazano je koliki je utrošak energije za tjelesnu aktivnost, ovisno o njezinu intenzitetu, prikazan kao postotak energije bazalnog metabolizma.

Energijska potrošnja na tjelesnu aktivnost kao postotak bazalnog metabolizma

Kad nam je poznato koliko se energije troši za bazalni metabolizam iz postotaka navedenih u tablici lako je izračunati koliko još treba dodati za određenu razinu tjelesne aktivnosti. Primjerice, ako je energija bazalnog metabolizma 1500 kcl, za iznimno tešku tjelovježbu treba planirati još 105 posto te vrijednosti, dakle blizu još toliko. A potom dalje nastavljamo kako smo već naučili ‒ zbrajamo energijske potrebe za bazalni metabolizam s onima za tjelesnu aktivnost i dobivamo ono što nam treba – ukupnu dnevnu potrošnju.

Uz ovaj bitni podatak o ukupnoj dnevnoj energijskoj potrošnji  potrebne su nam još tri stavke:

• usvajanje pojmova “jedinica” i “serviranje”, kao mjera za raspodjelu hrane
• opis namirnica po skupinama
• razrađeni prijedlozi dnevnih jelovnika.
  

• Prethodno
• Sljedeće