Pretilost, kolesterol, giht, hipertenzija...

Lagana prehrana

Često se u svakodnevnom životu spominje pojam lagane prehrane, iako je vrlo upitno što se pod time podrazumijeva. Ono što je najvažnije, takva prehrana mora počivati na osnovnim načelima o kojima je već bilo riječi. Najbolji primjeri takve prehrane jesu dijabetička ili mediteranske dijete (vidjeti u odgovarajućim tekstovima o dijabetesu i pretilosti). Lagana prehrana znači: dobar izbor namirnica, isto takva priprema hrane, kontrolirani energijski unos i uzimanje hrane u više manjih obroka – od tri do pet tijekom dana. Uz to je dobro malo usporiti dnevni ritam, polagano jesti, dobro sažvakati hranu (najčešće činimo upravo suprotno), piti više tekućine (šest do osam čaša vode dnevno).
Osnovni preduvjet za pripremu lagane i zdrave hrane jesu svježe namirnice.
To su one koje nisu prošle proceduru rafiniranja, zamrzavanja i skladištenja. Na tim popisima ne bi trebalo biti suhomesnatih proizvoda, namirnica bogatih životinjskim masnoćama, konzervirane hrane, masnih sireva, grickalica, gaziranih pića i slično. Crveno bi meso trebalo što češće zamijeniti ribom, osobito plavom i mesom peradi, uz veću zastupljenost povrća, voća, što više svježega. U pripremi hrane uvijek je bolje dati prednost kuhanju u vodi ili na pari umjesto pečenja i prženja na masti ili u ulju.
Ne bi trebalo pretjeravati s jakim umacima i pikantnim zaprškama, a kavu i alkoholna pića bolje je zamijeniti laganim čajevima, primjerice od koprive, mente, zelenim i slično. Nutricionisti osobito ističu juhe i kuhanu hranu kao osnovu lagane i kvalitetne prehrane, kao i blage čajne mješavine, kompote i sokove od povrća – mrkve, cikle, celera i slično.
Često se preporučuje, iako o tome nema previše podataka u standardnoj stručnoj literaturi, i posebno kombiniranje hrane odnosno odvojeno uzimanje ugljikohidrata i bjelančevina. To znači da namirnice bogate proteinima – meso, jaja, sir i sl. ne bi trebalo konzumirati u obroku koji sadržava koncentrirane ugljikohidrate – bijeli kruh, žitarice, krumpir, slatko voće, kolače i sl. I jedni i drugi mogu se uzimati s povrćem i varivima. Objašnjenje je da ugljikohidrati traže lužnati medij, a bjelančevine kiseli, te da namirnice bogate šećerom koče lučenje želučanih sokova i otežavaju probavu mesne hrane. Štoviše, ako se konzumiraju u velikim količinama, čak i smanjuju želučanu aktivnost. Iako takve teze nemaju potpunu stručnu verifikaciju, nema razloga da se ne pokuša i s takvim pristupom, osobito ako se pokaže korisnim. Isto je i s prijedlogom da prvi dnevni obrok bude voće, kako bi “svježi enzimi omogućili kvalitetnu probavu tijekom dana”.

• Prethodno
• Sljedeće