Dr. A. Ljubičić: Osteoporoza - ili kad kosti postanu krhke 

Kategorija: Zdravlje Objavljeno: Ponedjeljak, 22 Kolovoz 2022 Napisao/la Administrator
 Osteoporoza

 

Dok smo mladi naše su kosti čvrste i otporne na mehaničke udare, mogu izdražati i najveća opterećenja, da bi s vremenom postajale sve slabije. Osobito je to izraženo u žena u postmenopauzi, iza pedesete, a u muškaraca nešto kasnije. Kosti postaju krhke i lomljive što povećava rizik od prijeloma nakon najblažih padova i naprezanja... Riječ je o osteoporozi. Iz knjige: Dr. Ante Ljubičić: Liječnik vam savjetuje

Osteoporoza je metabolička bolest koju karakteriza smanjenje koštane mase i gustoće, kao i promjena strukture kostiju, što dovodi do povećanja njihove krhkosti i lomnjivosti. Od osteoporoze obolijeva oko 80 posto žena u postmenopazi te svaki peti muškarac starije dobi. Ponekada pogađa i mlađe osobe opterećene rizičnim čimbenicima za nastanak bolesti o kojima će biti riječi malo kasnije. 

Istraživanja su pokazala da svaka druga žena s osteoporozom doživi prijelom kosti, da 20 posto takvih ne preživi prvu godinu dana iza prijeloma, te da je rizik od prijeloma kuka u menopauzi veći od zbroja rizika za nastanak karcinoma dojke, maternice i jajnika zajedno. Zanimljiva je sličnost korelacije osteoporoze s koštanim prijelomima s onom hipertenzije i moždanog udara ili visokog kolesterola i srčanog infarkta. 

O osteoporozi se do unatrag tridesetak godina nije previše znalo; na nju se gledalo kao na prirodni proces starenja na koji se ne može utjecati i s čime se treba pomiriti. Kao što se mirimo sa sijedom kosom i svime što nam nose godine. Na sreću, napredak znanosti i medicinske struke doveo je do dubljih spoznaja o naravi bolesti kao i mogućnostima prevencije i liječenja. 

Osteopenija, osteoporoza, osteomalacija

Osteopenija je pojam koji označava smanjenje koštane mase. Ona može biti posljedica osteoporoze i osteomalacije. Kod osteoporoze koštana masa je smanjena, ali uz normalan odnos matriksa (mreže vezivnog tkiva - kolagena) i minerala. Kod osteomalacije smanjena je mineralizacija zbog nedostatka kalcija, uglavnom zbog nedostatka vitamina D i poremećaja njegova metabolizma. Osteoporoza je znatno češća od osteomalacije. 

Kako nastaje?

Od rođenja do kraja života kosti se neprestalno pregrađuju kako bi se prilagodile potrebama i zahtjevima organizma s obzirom na izlaganja opterećenjima. Istrošene i stare strukture se razgrađuju i zamjenjuju novima. Izložene povećanim opterećenjima kosti postaju čvršće i otpornije, a pri dužem mirovanju, kao na pr. nakon imobilizacije one gube na masi i gustoći, postaju poroznije i slabije. 

Glavnu ulogu u ovim procesima imaju dvije vrste stanica: osteoklasti - stanice koje razgrađuju kost i osteoblasti - stanice koje na mjestu razgrađene kosti stvaraju kolageni matriks, nakon čega slijedi mineralizicija, odnosno zadnja faza stvaranja nove čvrste kosti. Ovi procesi remodeliranja kosti pod stalnim su nadzorom niza hormona - parathormona, kalcitonina, estrogena i vitamina D, te drugih lokalnih čimbenika. 

U mladosti je izgradnja kostiju veća od razgradnje, u odrasloj dobi se izjednačuju, a u starosti prevladava razgradnja. Što su masa i gustoća kostiju veće, to su one čvršće i otpornije. Najveća koštana masa (vršna masa) postiže se oko 25. – te godine života da bi se potom postupno smanjivala. O toj postignutoj vršnoj koštanoj masi u mladosti, a ona je individualno različita, ovisi hoće li osoba biti sklona osteoporozi i prijelomima u kasnijoj dobi ili neće. Ako je ona dobra, vjerojatnost nastanka osteoporoze je manja i obratno. 

Oblici osteoporoze

Tri su oblika osteoporoze:

primarna
sekundarna i
idiopatska

Primarna osteoporoza koja se odnosi na preko 95% slučajeva pojavljuje se u dva oblika:

postmenopauzna (osteoporoza tip I) i
starosna ili involucijska (osteoporoza tipa II).

Sekundarna osteoporoza zahvaća manje od 5 posto svih slučajeva, a nastaje kao posljedica neke od niza kroničnih bolesti poput anoreksije, nekih krvnih bolesti i malignoma, endokrinih bolesti, bolesti probavnog susrava s malapsorpcijom, nasljednih bolesti, dugotrajne upotrebe lijekova. itd. 

Idiopatski oblik koji je dosta rijedak javlja se u osoba ispod 60 godina oba spola bez hormonskih poremećaja. Postmenopauzna osteoporoza posljedica je povećane aktivnosti osteoklasta zbog nedostatka estrogena u menopauzi, odnosno testosterona u muškaraca u andropauzi. Češća je u žena 6 puta, javlja se između 51. i 75. godine života i najčešće zahvaća trabekularne kosti, zboge čega dolazi do kompresivnih fraktura kralježaka. Ovome obliku osteoporoze sklonije su žene koje su kasno dobile prvu menstruaciju, koje nisu rađale i koje su prerano ušle u menopauzu. 

Starosna osteoporoza koja se javlja sa starenjem, iznad 60.godine, pogađa i kortikalne (duge) i trabekularne kosti, posljedica je smanjenja i broja i aktivnosti osteoblasta. Pogađa oba spola, ali je češća u žena za dva puta. Često se radi o kombinaciji oba oblika osteoporoze. 

Uz manjak estrogena, nastanku osteoporoze doprinose nedovoljan unos kalcija i vitamina D, te rezistencija (otpornost) na vitamn D, s posljedičnom pojačanom sekrecijom parathormona koji preko utjecaja na osteoklaste dovodi do razgradnje kosti. Ovaj oblik osteoporoze najčešće rezultira prijelomima kralježaka, kuka, zdjelice, te gornjeg dijela podkoljenične kosti i nadlaktice. 

Klinička slika

Osteoporoza nastaje polagano i neprimjetno, bez ikakvih tegoba sve do iznenadne pojave boli u području kuka, leđa, rebara ili zapešća. Obično se to dogodi nakon pada, podizanja tereta, ili čak i manjih naprezanja poput kašlja, kihanja i sl. tijekom kojih nastane prijelom kosti. Najčešće se radi o prijelomima već spomenutih dijelova skeletnog sustava (kralježaka, kukova, zapešća), što je znak uznapredovale osteoporoze.

Nakon prijeloma kuka ili kralježnice najčešće slijede iskustva kiruških operacija, dugotrajnog mirovanja i nepokretnosti uz trpljenje kronične boli, te hrvanje s različitim infekcijama ili drugim komplikacijama koje su uzrok visoke stope smrtnosti bolesnica. Nakon kompresivnih prijeloma kralježaka koji znaju biti višestruki, bolesnice s osteoporozom obično se žale na kronične bolove u leđima, postaju manje ili više pogrbljene i gube na tjelesnoj visini. 

Općenito o prevenciji i liječenju osteoporoze

I ovdje bi se moglo poći od temeljnog principa u medicini da je bolje spriječiti nego liječiti. Što učiniti kako bi se spriječio razvoj osteoporoze? Potrebno je uzeti u obzir sve ono što je naprijed navedeno o naravi bolesti i o čimbenicima rizika za njen razvoj i nastojati ih sustavno neutralizirati. 

Što se kosti kvalitetnije i čvršće izgrade u mladosti, odnosno što je bolja „vršna koštana masa“ u toj dobi, to će manja biti vjerojatnost razvoja osteoporoze u starosti. Zbog toga bi bilo optimalno da se s prevencijom otpočne u djetinjstvu i nastavi kroz cijeli život. (Je li i to još jedna utopija?). 

Treba naglasiti da se i u starijoj dobi, kad je već došlo do razvoja osteoporoze i kad su prisutni nepovoljni rizični čimbenici, npr. nužnost uzimanja lijekova kojima je nuspojava slabljenje kostiju i sl., dobro osmišljenim planom preventivnih mjera može usporiti pa i zaustaviti gubitak koštane mase i gustoće kostiju. Osnovne stavke u prevenciji iliječenju osteoporoze su:

pravilna prehrana
dovoljan unos kalcija,
dovoljan unos vitamina D,
redovita tjelesna aktivnost,
redovito izlaženje na otvoreno (izlaganje sunčevoj svjetlosti),
zdrave navike (bez pušenja, alkoholnih pića i sl.)
pravilno držanje
lijekovi

Svi ovi elementi imaju sinergijski učinak u prevenciji i liječenju osteoporoze i u podizanju opće kvalitete života. (U tekstu se, radi preglednosti i lakšeg uvoda u problematiku najprije daje kratki osvrt na glavne stavke, a malo kasnije slijede detaljnija razmatranja). U planiranju prevencije i liječenja osteoporoze bitno je ljedeće:

u mladosti postići što viši vrhunac koštane mase,
u odrasloj i starijoj dobi stabilizirati i održati postignutu gustoću kostiju,
ukloniti ako je moguće ili barem umanjiti utjecaj rizičnih čimbenika koji vode u osteoporozu,
spriječiti nastanak prijeloma,
ukloniti na vrijeme simptome uzrokovane nepravilnim držanjem tijela, prijelomima, ili kroničnom boli,
poboljšati tjelesnu kondiciju redovitim vježbanjem..... 

Cjelovit tekst sadrži još detaljan prikaz:

čimbenika rizika za nastanak osteoporoze
dijagnostičkih postupaka
liječenju i prevenciji osteoporoze (kalcij i vitamin D,lijekovi za osteoporozu,hormonska nadomjesna terapija,
pravilne prehrane,
tjelesne aktivnosti,
prevencije prijeloma

Cjelovit tekst možete naći u knjizi: Liječnik vam savjetuje dr. Ante Ljubičića u izdanju Medicinske naklade u Zagrebu

 

Hitovi: 168