Za razbibrigu
Moj izbor - dragulji iz riznice poezije
Dragan Jelavić: Tin
Kada ste zadnji put pročitali Pjesmu nad pjesmama? Ili Gavrana E.A.Poea? Ili Gotheova Fausta? Ili naše Vesnu Parun, I.G.Kovačića, J. Pupačića, I. Slaminga, Tina Ujevića, Krležine Balade, i....ima ih još u nizu? Vjerojatno davno, kad smo ih čitali kao obaveznu lektiru. Evo, ako ste još ovdje i ako nastavite pratiti stranicu, pokazat će vam se opet ti dragulji u svoj svojoj ljepoti i raskoši, poput pravih bisera, ostavljenih i pomalo zaboravljenih " u oceanu vremena", i pokrenuti vas, možda, da ih potražite cjelovite, dobro pospremljene u vašim kućnim bibliotekama, ili knjižnicama. S vremena na vrijeme ova će kolajna biti nadopunjavana, a ako i vi želite sudjelovati – dobro ste došli; samo predlažite na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Marija Selak: Usamljenost i samoća
Procvat društvenih mreža, smanjenje cijena mobilnih komunikacija i avionskih karata trebali su nas približiti utopiji u kojoj se više nitko nikada neće osjećati samo. Umjesto toga, anksioznost i depresija, kao jasni pokazatelji osjećaja napuštenosti, postaju glavne kuge društva blagostanja. U globaliziranom svijetu, u kojemu nikada nismo bili jedni drugima bliže, usamljenost je rastući društveni problem koji zadobiva sve veću pozornost liječničke struke, ali i odgovornih političara. Što nam se to događa?
D. Dijanović: Dogme i mitovi jugoslavenskih ‘antifašista’
Želite li se malo bolje obavijestiti o vremenu najvećeg stradanja hrvatskog naroda u cijeloj njegovoj povijesti, vremenu Drugog svjetskog rata i poraća, i to iz pera briljantnog mladog povjesničara i publicista Davora Dijanovića, iskoristite poveznice na njegove tekstove na kraju članka. U nastavku navodimo samo nekoliko izvadaka iz cjeline djela koji će vas sigurno potaknuti na dalje čitanje. Riječ je o najozbiljnijem znanstvenom prikazu povjesnih okolnosti i zbivanja koja po svojoj dramatičnosti i okrutnosti nadilaze i najbujniju maštu kao i najkrvavije antičke tragedije. Ako je povijest učiteljica života ne smijemo je ostavljati po strani. Bez obzira što će to oni koji kontroliraju naše danas i koji bi isto željeli nastaviti i sutra, nazvati nazadnjaštvom i drugim najpogrdnijim imenicama i atribucijama. Ne smijemo se obazirati na njih kako lekcije i sami ne bismo morali ponavljati, ili što je još gore da to ne čeka našu djecu.
Opširnije:D. Dijanović: Dogme i mitovi jugoslavenskih ‘antifašista’