Dr. Jure Burić: U prozi i versu
„Nekima je od rođenja sve servirano na pladnju, dok se drugi moraju boriti za barem nešto na tom istom pladnju, često i za mrvice“. Na tragu je to razmišljanja o životu dragog prijatelja i kolege dr Jure Burića, kojega mnogi pamte kao ratnog povjerenika za južnu Hrvatsku, dubrovačko neretvanskog župana i saborskog tribuna koji se zdušno zalagao za sve, osobito branitelje, koji su na bilo koji način bili ugroženi ili nepravedno optuženi. Ovdje se ne ćemo baviti tom stranom njegova izuzetno bogata životnog opusa, kao ni onom drugom, jednako uspješnom, profesionalnom (jedan od najuglednijih liječnika dubrovačkog kraja), nego ćemo pokušati otkriti njegovu manje poznatu stranu – sklonost lijepoj riječi i stihu, i skrenuti pozornost na njegovo viđenje najvažnijih problema koji opterećuju hrvatskog čovjeka i našu mladu demokraciju..
Dr. A. Ljubičić: O vjeri i nevjeri
(...) Vjerovanje u Boga postaje „misaoni tabu suvremene dominantne liberalne filozofije te materijalističkih desno i lijevo orijentiranih ideologija, u vremenu diktature relativizma i indiferentizma (ravnodušja). Povjest nas uči kako su svršavali svi koji su se javno protivili ili kršili taj nametnuti tabu. Kod jakobinaca za Francuske revolucije pod giljotinom, za fašizma i nacizma pod Hitlerom u konclogorima, kod komunista u sibirskim gulazima ili Golom otoku. (9). Stoljeće ratova, stotine milijuna ubijenih, koncentracijski logori, holokaust, bolesti, glad, patnja biblijskih razmjera plodovi su bezboštva i ustoličenja čovjeka umjesto Boga (...)
Akademik Radman - čovjek koga treba poslušati...
Dr. Miroslav Radman, poznati biolog i član hrvatske, francuske, europske i svjetske akademije znanosti i umjetnosti, govori o pandemiji koronavirusa, odgovoru znanosti na nju, kako se vlade bogatih i siromašnih država brinu za svoje građane, ima li nešto što zamjera hrvatskim vlastima i što bi on učinio da ga se pita. Evo što nam poručuje: Što biste savjetovali Hrvatskoj? – Da mi kažu da je cijela Hrvatska moja obitelj i što bih za nju napravio u doba koronavirusa, ja bih investirao u poljoprivredu u Slavoniji kako bih bio spreman za budućnost, a posebno zaštititi se od opasnog stampeda, što nisu jadni bolesnici, nego gladni ljudi. S druge strane, luksuzno bih investirao u istraživanje starenja. Ono je uzrok svih bolesti koje nas muče i ubijaju, uključujući relativno benignog koronavirusa u usporedbi s fatalnošću raka i degenerativnih bolesti...
Sokratova obrana
Nakon što je svojevremeno general Slobodan Praljak pred očima cijeloga svijeta ispio čašu otrova zbog uvjerenja da je nepravedno osuđen, birajući tako radije smrt nego život sa stigmom zločina, često spominjala Sokratova obrana i smrt. Prenosimo ulomke Sokratova govora čiju je obranu pred sudom oblikovao Platon. SOKRAT, 399. g. pr. Krista, jedan od najznačajnijih grčkih filozofa. Njegove filozofske nazore zapisali su učenici, napose filozof Platon i povjesničar Ksenofont. Filozofska misao okrenuta mu je pitanjima čovjeka. Optužen je od strane vlasti da ne vjeruje u bogove koje propisuje država i da kvari mladež i osuđen na smrt. Nuđena mu je mogućnost odlaska u progonstvo, ali dosljedan svojim moralnim načelima, Sokrat to odbija i rađe priihvaća smrtnu kaznu te umire ispivši otrov.