Živjeti s koronom
Indeks Članka
VIRUS KOJI JE NA NEKOLIKO MJESECI ZAUSTAVIO HRVATSKU I SVIJET
Liječničke novine: Rezime (interim?) pandemije COVID-19
Kada su u siječnju ove godine objavljene prve vijesti o izbijanju koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu, nitko nije mogao ni pretpostaviti da će se u manje od 100 dana, stotine i stotine milijuna ljudi naći u karanteni. Kineske vlasti objavile su 17. siječnja da je misteriozna virusna upala pluća odnijela drugu žrtvu. Taj virus prvi put je otkriven mjesec dana ranije, a do tada je u Kini zabilježeno 40-ak bolesnika. Vrlo brzo virus se proširio izvan granica Kine i počeo harati Europom, a prva je na udaru bila Italija. No niti jedna država nije ostala pošteđena. Virusa je bio svugdje! Bilo je nezamislivo ono što se počelo događati - paraliziraju se svjetska gospodarstva, zatvaraju se granice gotovo svih država, otkazuju se sva javna događanja diljem svijeta gdje je bio prisutan COVID-19, a stanovnici naše planete pozivaju se da ne izlaze iz svojih domova. Takav scenarij dogodio se I u Hrvatskoj.
Prvi slučaj zaraze korona virusom zabilježen je 25. veljače. Istoga je dana premijer Andrej Plenković najavio da će se Nacionalni stožer Civilne zaštite, koji će voditi potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, svakodnevno sastajati radi koordinacije svih aktivnosti oko korona virusa. U Stožeru su uz ministra Božinovića svakodnevno bili prisutni i ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš te prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Kako je rastao broj oboljelih tako su rasle i brojne restriktivne mjere u Hrvatskoj. Sredinom ožujka zatvoreni su vrtići, osnovne i srednje škole te fakulteti, gotovo sve trgovine, osim prehrambenih, i većina radnog stanovništva upućena je na rad od kuće svugdje gdje je to bilo moguće. Uskoro je uslijedila i zabrana okupljanja više od pet osoba. Javni i društveni život, onakav na kakav smo navikli do tada, u Hrvatskoj je rapidno zaustavljen.
Ipak, krajem travnja počinje postupno pokretanje gospodarskih aktivnosti, s obzirom na to da je virus počeo znatno slabjeti pa je tako 27. travnja odlukom Nacionalnog stožera stupila na snagu prva faza popuštanja mjera zaštite od pandemije radi djelomičnog pokretanja gospodarstva. Omogućen je rad svim poslovnim subjektima koji obavljaju trgovačku djelatnost, osim onih koji posluju u trgovačkim centrima. Druga faza popuštanja epidemioloških mjera počela je 4. svibnja. Počelo je postupno reaktiviranje zdravstvenog sustava i početak rada djelatnosti u kojima se ostvaruje blizak osobni kontakt, poput frizera i pedikera, ali uz poštivanje epidemioloških mjera. Treća faza počela je 11. Svibnja, pa su tako otvorene osnovne škole za učenike razredne nastave, a nakon gotovo dva mjeseca počinju raditi trgovački centri, kafići i restorani.
Ponovno se uspostavlja međugradski cestovni, željeznički i domaći zračni prijevoz putnika te se otvaraju autobusni i željeznički kolodvori za međugradski promet.Vlada 28. svibnja donosi odluku kojom se omogućuje ulazak u zemlju državljanima Slovenije, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Estonije, Litve, Latvije, Njemačke i Poljske, što bi idućih mjeseci trebalo ublažiti golemu štetu nastalu u turizmu. Dobra suradnja građana i postupanje prema uputama Stožera zaslužni su za razmjerno povoljno epidemiološko stanje.
Do 15. lipnja je zabilježeno 2.254 ljudi pozitivnih na virus, a oporavilo ih se 2.140. Preminulo je 107 pacijenata, a na liječenju ih se nalazi još sedam. Od izbijanja epidemije do 15. lipnja testirano je ukupno 70.254 osobe. U svijetu je od izbijanja epidemije do 15. lipnja zabilježeno više od 8 milijuna ljudi pozitivnih na koronavirus, oporavilo se 4,1 milijun ljudi, a preminulo je 436.125 osoba.