HAZU: Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa...

Kategorija: Iz medija Objavljeno: Srijeda, 08 Lipanj 2022 Napisao/la Administrator

Indeks Članka

HAZU
                                         HAZU

U svibnju ove godine HAZU je objavila svoje „Priloge za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom u pogledu njihova ulaska u EU“. Prilozi su prethodno bili poslani najvišim institucijama hrvatske vlasti ali na njih nije bilo odgovora. Shvaćeni kao neka vrsta memoranduma HAZU ti su Prilozi naišli (očekivano) na izrazito negativne reakcije iz susjednih zemalja, kao i domaćih lijevičarskih medija, unatoč tome što se u njima navode samo „ključne prijeporne i neriješene točke između Hrvatske i pojedinih zemalja, to jest sve ono što duboko diskriminira hrvatski narod i ni u kojem slučaju ne pokazuje pretenzije na njihova teritorijalna, kulturna i materijalna dobra i ničim ne ugrožava identitet tih triju zemalja, kao što je to od osamdesetih godina prošloga stoljeća bio slučaj s ideološkim pamfletom SANU“ (B. Stanić, Glas K).

 

PRILOZI ZA ZAŠTITU HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA PRILIKOM PREGOVORA REPUBLIKE HRVATSKE S BOSNOM I HERCEGOVINOM, CRNOM GOROM I SRBIJOM U POGLEDU NJIHOVA ULASKA U EUROPSKU UNIJU

 20. svibnja, 2022.

BOSNA I HERCEGOVINA

Razgraničenje u Malostonskom zaljevu (otočići Veli i Mali školj te Ponta Klek); saniranje odlagališta otpada u području Neuma, potreba osuvremenjivanja kanalizacijske infrastrukture (zaštita akvatorija Malostonskog zaljeva); potreba osiguranja čišćenja kanalizacijske vode prije njezina izlijevanja u Mljetski kanal, trajni monitoring ispusta; zaštita voda rijeke Neretve – onemogućiti dotok plastike i drugog materijala u Malostonski zaljev, osigurati optimalan protok voda Neretve i nakon realizacije projekta Gornji horizonti; neodrživost sadašnjeg stanja rasutog tereta u luci Ploče – fine čestice ugljene prašine ugrožavaju faunu u Malostonskom zaljevu.

Aktualizirati potrebu poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda.

Razriješiti najveći izazov u BiH s kojim su Hrvati trenutno suočeni kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku. Iako su Hrvati malobrojniji u višenacionalnoj zajednici, ne znači da imaju i manje prava. Referendumom iz 1992. opredijelili su se za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru.

Priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet i sva prava koja iz toga proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

Osigurati zaštitu Jadranskog mora i obalnog područja; Koridor Vc: Ploče – Mostar – Sarajevo – Osijek – hrvatsko-mađarska granica (koridorska ekstenzija Jadran – Podunavlje) i Jadransko-jonski prometni pravac; energetika, klimatske promjene i zaštita okoliša te provedba mjera za ublažavanje klimatskih promjena i mjera u području okoliša i održivog razvoja.

Upozoriti na gledišta iz Glasgowa u vezi s istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika, posebno na područjima Livanjske i Neretvanske doline, koje su izgledni lokaliteti u tom pogledu, a u njima žive pretežno Hrvati; problem zagađenja okoliša zbog korištenja ugljena u brojnim termoelektranama, posebno TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Ugljevik (ukupna snaga 1.752 MW i godišnja ukupna potrošnja ugljena oko 5 x 106 tona).

Smanjiti negativno djelovanje hidroelektrana ukupne snage oko 260 MW na zaštitu okoliša – HE Foča, HE Buk Bijela, He Vikoč, HE Paunci, HE Sutjeska, HE Mrsovo, HE na Drini (u izgradnji), što dovodi u pitanje zaštitu sliva HE Dubrovnik, sliva Neretve i HE Čapljina na Neretvi.

CRNA GORA

Tražiti zagarantirane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore; potpora prijedlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom UNESCO-u; podržati Zaključke sa znanstvenog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske koji je u svibnju 2021. održan u Zagrebu.

Konačno odrediti kopnenu granicu (otočić Lastavica s tvrđavom Mamula, a osobito razgraničenja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora i nakon proglašenja isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske; Crna Gora mora potpuno i odgovorno gospodariti plastikom i drugim otpadom kako bi se znatno smanjila količina tog otpada koji dopluta do južnih hrvatskih otoka; suzdržavanje Crne Gore u istraživanju i eventualnoj eksploataciji ugljikovodika u dubljem dijelu Južnojadranske kotline.

Aktualizirati potrebu poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita prava hrvatske manjine; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza.

Platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, i vratiti odneseno kulturno blago, zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, posebno književne; osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organiziranje i djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava svojim manjinama.

U Jadranskom bi moru trebalo naći zajednički obostrano prihvatljiv model ekološkog istraživanja podmorja u suglasju sa stavovima iz Glasgowa te obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje – određena iskustva u suradnji u prošlosti te utjecaj Republike Hrvatske mogu biti od velikog značenja; obratiti pozornost na zagađenje Jadranskog mora raznim otpadom, plastikom, otvorenom kanalizacijom i dr., s obzirom na to da se sve te nečistoće morskim strujama šire od juga prema sjeveru i dolaze u naš dio Jadrana; smanjiti negativan utjecaj na okoliš TE Pljevlja snage 210 MW.

SRBIJA

Prestati s poticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana uz odricanje od velikosrpske propagande (pitanje Bunjevaca, jezika, jasenovački mit, odnos prema bl. Alojziju Stepincu i dr.).

Razgraničenje na Dunavu – u procesu mirne reintegracije pogrešno je određena granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije koja je uvijek bila definirana i određena sredinom prirodnog toka Dunava od njegova ulaska u Hrvatsku na granici s Republikom Mađarskom do njegova izlaska iz Hrvatske na granici sa Srbijom; aktualiziranje neodgodivog povratka hrvatskoga katastarskog teritorija te Šarengradske ade pod suverenitet hrvatske države (na području Šarengradske ade nalaze se izuzetno vrijedni i rijetki agroekosustavi i ekosustavi močvarnih područja s iznimnom biološkom raznolikosti, a u poljoprivredi se primjenjuje u Europi jedinstven sustav uzgoja stoke bez gospodara koja živi u Šarengradu).

Aktualiziranje potrebe poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštita recipročnih prava hrvatske manjine, osigurati Hrvatima slobodno političko i kulturno organiziranje i djelovanje na razini istovrijednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava srpskoj manjini s paritetom u financiranju djelovanja.

Stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za rata na području bivše Jugoslavije morali napustiti svoje domove; pitanje granica – razlika između deklarativnoga i stvarnoga ispunjavanja obveza.

Potreba definiranja položaja Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj: pravoslavne su crkve državne crkve, pa položaj Srpske pravoslavne crkve ne može biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba imati punu slobodu u javnom vjerskom djelovanju brinući se za vjerski život manjine, ali recipročno na razini koliko je to omogućeno hrvatskoj manjini na području Srbije. U Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje Srpske pravoslavne crkve koje se može okarakterizirati političkim djelovanjem.

Inzistirati na dostavi podataka iz odnesenih arhiva nakon Drugoga svjetskog rata (vratiti arhiv Nezavisne Države Hrvatske, arhiv JNA o križnim putovima i logorima, o hrvatskom proljeću itd.) i sve što je relevantno za povijest Hrvata na hrvatskom etničkom prostoru i šire.

Vratiti dokumentaciju odnesenu iz Vukovarske bolnice.

Otkriti sva mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihova dostojnog ukopa.

Inzistirati na dostavi podataka o svim zatočenim i nestalim hrvatskim vojnicima i civilima, zatočenicima srpskih logora, uz odgovarajuće dozvole simboličnog obilježavanja mjesta takvih stradanja diljem Srbije.

Priznati hrvatski etnički integritet Bunjevcima u skladu s Izjavom Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU o tzv. „bunjevačkom jeziku“ od 8. ožujka 2021. Tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata službenim u Subotici jer bi se to moglo shvatiti kao dio političkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini, dakle kao potiranje hrvatskoga nacionalnog identiteta Bunjevaca.

Na svim razinama Srbije javno i nedvosmisleno priznanje hrvatskoga jezika kao posebnog i neovisnog standardnog jezika, jednog od službenih jezika Europske unije u skladu s Izjavom Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU od 11. listopada 2021. To se posebno odnosi na obrazovni sustav u Srbiji gdje se hrvatski jezik lažno prikazuje kao srpski jezik koji se samo naziva hrvatskim imenom.

Odricanje od svojatanja i prisvajanja povijesnih dosega kulture s hrvatskih prostora te hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti (osobito dubrovačke), od strane kulturnih i drugih institucija Republike Srbije.

Priznati agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, osobito na kulturnoj baštini, uz vraćanje odnesenog kulturnog blaga, sve u smislu moralne i ekonomske isprike Hrvatima za počinjena zla.

Odrediti se prema smjernicama iz Glasgowa. Ukazati na proizvodnju litija koja uzrokuje zagađenje kako u proizvodnji, tako i u primjeni u praksi, posebno u tvornicama električnih baterija. Srbija raspolaže s više od 10% svjetskih zaliha litija. Navesti problem TE Kolubara, koja se u pogonu koristi ugljenom.

Izvor: https://www.info.hazu.hr/2022/05/prilozi-za-zastitu-hrvatskih-nacionalnih-interesa-prilikom-pregovora-republike-hrvatske-s-bosnom-i-hercegovinom-crnom-gorom-i-srbijom-u-pogledu-njihova-ulaska-u-europsku-uniju/

Povezano:

https://tockanai.net/index.php/od-prijatelja/141-dokument

https://tockanai.net/index.php/iz-medija/309-hrvatski-biskupi-patrijarhu-spc


Mil i Ćos

BEOGRAD  SANU nazvala dokument HAZU-a "huškačkim političkim pamfletom"
23.05.2022. Hina

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) nazvala je u ponedjeljak "huškačkim političkim pamfletom" dokument HAZU o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa pri pregovorima s BiH, Crnom Gorom i Srbijom te poručila da neće ulaziti "u obezvrijeđeni prostor replike".

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) objavila je prošlog tjedna dokument "Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku Uniju", a koji je u veljači upućen predsjedniku i premijeru Hrvatske i predsjedniku Sabora.

U priopćenju koje je u ponedjeljak potpisao Izvršni odbor SANU ističe se da su "unatoč iskustvu", članovi SANU-a "zatečeni primitivnim tonom mržnje" u dokumentu HAZU.

"Bez iluzija da će se itko od onih u međunarodnoj zajednici koji su nas neumorno podučavali novim civilizacijskim vrijednostima oglasiti u povodu ovog huškačkog političkog pamfleta, sami, upravo iz poštovanja prema svim žrtvama 'logora smrti', nećemo ulaziti u obezvrijeđeni prostor replike s onima koji besramno koriste izraz 'jasenovački mit'. Ali je dobro i korisno da znamo šta misle!", naveo je u kratkom priopćenju Izvršni odbor SANU-a.

Na pitanje novinara da prokomentira dokument HAZU-a, srbijanski predsjednik rekao je u subotu da se "Srbija neće odreći svojih predaka, borbe protiv nacizma i fašizma kako bi se dodvorila bilo kome".

S Hrvatima moramo imati najbolje moguće odnose, ali ne po cijenu odricanja naše povijesti, rekao je Vučić.

Poručio je da "Srbija sebi ne smije dopustiti zločine kakvi su se dogodili nad njezinim narodom".

"U budućnosti to više neće biti moguće", rekao je Vučić.

Pojedini srbijanski mediji ocijenili su u povodu dokumenta HAZU da hrvatski akademici "preporučuju Srbiji da se odrekne tobožnje velikosrpske propagande, pa kao primjer navode pitanja statusa Bunjevaca, hrvatskog jezika, jasenovačkog mita i odnosa prema kardinalu Alojziju Stepincu".

https://www.glasistre.hr/eu/sanu-nazvala-dokument-hazu-a-huskackim-politickim-pamfletom-798098

 

 
MEMORADNUM SANU II  (2011.)
  1. Umanjiti odgovornost Srbije za počinjene zločine i razaranja, i optužnicama, potjernicama i montiranim sudskim procesima protiv državljana BiH, Hrvatske i Kosova staviti je u ravnopravan položaj sa državama u okruženju;
  2. Odvratiti pažnju regionalnih i međunarodnih medija sa završnih procesa bivšim pripadnicima srbijanskog političkog, obavještajnog i vojnog vrha i političkog vrha Republike Srpske kojem se sudi u Haškom tribunalu;
  3. Susjedne države BiH, Hrvatsku i Kosovo dovesti u položaj da odustanu od tužbi najavljenih pred međunarodnim sudovima;
  4. Pokajničkim akcijama dovesti Srbiju u jednak položaj sa stradalim i oštećenim državama iz okruženja;
  5. Insistirati na zatvaranju Haškog tribunala i na suđenju generalu Ratko Mladić pred domaćim pravosuđem;
  6. Destabilizirati vlade susjednih država, provocirati unutarnje nezadovoljstvo i nemire i slabiti oštricu optužbi protiv Srbije;
  7. Pomagati otcjepljenje Republike Srpske;
  8. Insistirati na konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Kosovu i izvršiti tranziciji srpskih zajednica u državama regiona u unitarnu, svesrpsku zajednicu;
  9. Zaustaviti odvajanje Vojvodine, spriječiti dalju regionalizaciju Srbije i oslabiti djelovanje Islamske zajednice u Sandžaku.

 

MEMORANDUM SANU I.(1986)

Evo šta je sadržao dokument SANU koji se smatra intelektualnom najavom agresivnog srpskog nacionalizma i krvavih ratova na Balkanu:

  1. granice Srbije nisu u skladu s etničkim sastavom i kao takve one se trebaju prekrajati jer, prema Memorandumu, Ustav iz 1974. je nanio mnogo štete Srbiji, zbog stvaranja autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova, razvodnjavanje federacije, kao i zbog "umjetnih" administrativnih granica koje ne predstavljaju "pravu" sliku
  2. ugroženost srpskog naroda od strane drugih naroda unutar SFR Jugoslavije: asimilacija, iskorištavanje, istjerivanja, nemogućnost izražavanja, marginalizacija u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i naučnoj sferi
  3. jačanje antisrpskih snaga unutar SFR Jugoslavije (Hrvati, Albanci)
  4. potreba za brzom akcijom da se spriječi propadanje Srbije i srpskog naroda.

http://www.hrsvijet.net/index.php/kolumna-ivica-ursic/34-vijesti/hr-svijet-tv/17655-to-sadri-velikosrpski-memorandum-2

 

Velika S

Hitovi: 357