Samo danas ću se truditi...
Indeks Članka
Samo za danas ću se truditi doživjeti dan, ne želeći odjedanput riješiti problem mojega života. Samo za danas ću voditi najveću brigu (posvetiti najviše pažnje) o svom nastupu. Nikoga neću kritizirati, štoviše, neću za tim težiti da druge ispravljam ili pak poboljšavam. Jedino sebe. Samo za danas ću biti sretan u svijesti kako sam stvoren za sreću. Ne samo za onaj, nego i za ovaj svijet...Ovo su neka od načela koja nam je ostavio sveti otac papa Ivan XXIII. da nam olakšaju snalaženje u ovom našem vremenu, koja bi nam svima mogla dobro doći. Uz ovaj tu je još nekoliko izuzetno zanimljivih i poučnih priloga koje vrijedi pogledati (Čehov: Kulturni ljudi, Lao Ce: Sve počinje od misli, S. Lice: Život - dar i poslanje....)
Deset načela svetog oca pape Ivana XXIII. za svaki dan
1. načelo: Samo za danas ću se truditi doživjeti dan, ne želeći odjedanput riješiti problem mojega života.
2. načelo: Samo za danas ću voditi najveću brigu (posvetiti najviše pažnje) o svom nastupu. Nikoga neću kritizirati, štoviše, neću za tim težiti da druge ispravljam ili pak poboljšavam. Jedino sebe.
3. načelo: Samo za danas ču biti sretan u svijesti kako sam stvoren za sreću.Ne samo za onaj, nego i za ovaj svijet.
4. načelo: Samo za danas ću se prilagoditi okolnostima, ne zahtijevajući da se okolnosti prilagode k meni i mojim željama.
5. načelo: Samo za danas ću deset minuta svojega vremena posvetiti k dobroj lektiri. Kao što je hrana nužna za život tijela, tako je lektira nužna za život duše.
6. načelo: Samo za danas ću učiniti dobro djelo. I neću to nikome pripovijedit.
7. načelo: Samo za danas ću učiniti nešto, za što nemam volje da učinim. Ako se budem u svojim mislima osjećao povrijeđenim, brinut ću se da to nitko ne primjeti.
8. načelo: Samo za danas ću izraditi određen raspored. Možda se neću držati toga rasporeda, ali sastavit ću ga. I čuvat ću se dviju zala: od velike žurbe i neodlučnosti.
9. načelo: Samo za danas ću čvrsto vjerovati, sve ako bi okolnosti pokazivale suprotno, kako se dobrostiva providnost Božja za mene briga, kao da ne postoji nitko drugi na svijetu.
10. načelo: Samo za danas se neću bojati. Naročito se neću bojati, radovati se svemu, što je lijepo i neću se bojati vjerovati u Dobrotu.
Anton Pavlovič Čehov: Kulturni ljudi
Ruski pisac Anton Pavlovič Čehov u jednom od pisama svom mlađem bratu sastavio je popis uvjeta koje ispunjavaju kulturni ljudi.
Anton Pavlovič Čehov / Foto: Wikimedia Commons
24.07.2020. / 15:36 / hjb
1. Kulturni ljudi imaju poštovanja prema svim ljudima i zato su uvijek ljubazni, pažljivi i spremni pomagati drugima.
2. Suosjećajni su prema svima, ne samo prema siromasima i životinjama. Brinu i o onome što se ne vidi, a spremni su na žrtve kako bi pomogli drugima.
3. Poštuju tuđe vlasništvo i zato vraćaju dugove.
Iskreni su i preziru laž. Ne lažu čak ni o sitnicama. Laž slušatelja vrijeđa i ponižava ga u očima govornika. Ne pretvaraju se, ponašaju se isto na svim mjestima, a ne prave se važni pred svojim skromnijim prijateljima. Nisu skloni brbljanju, a iz poštovanja prema tuđim ušima, više šute nego što pričaju.
5. Ne ponižavaju sebe kako bi izazvali sažaljenje. Ne igraju na kartu tuđe osjetljivosti da bi osvojili pažnju. Ne izgovaraju rečenice poput: ‘Mene nitko ne razumije’ ili ‘Nikoga nije briga za mene’. To smatraju jeftinim i prozirnim trikovima.
6. Ne pate od plitke taštine i nije ih briga za lažne vrijednosti. Ako su učinili nešto bitno i društveno korisno, ne prave od toga najvažniju stvar na svijetu. Zaista talentirani ljudi uvijek se klone reklame.
Ako imaju neki dar, poštuju ga. Zbog tog dara žrtvuju odmor, romanse, provod i taštinu. Ponosni su na svoj dar, ali su mu i vrlo predani.
8. Imaju razvijen osjećaj za lijepo. Ne idu na spavanje odjeveni i održavaju čistoću životnog prostora. Vode računa o kontroli svojih nagona i da u suprotnom spolu ne vide samo seksualni objekt. Teže originalnosti, otmjenosti, čovječnosti, a majčinskim osjećajima se dive. Ne opijaju se, već alkohol piju samo u posebnim prilikama. Drže se načela ‘mens sana in corpore sano’ – ‘u zdravom tijelu zdrav duh’.
Tako izgledaju kulturni ljudi. Da bi čovjek bio kulturan, nije dovoljno čitati popularne romane i posjećivati kazalište. On mora danonoćno raditi na sebi, čitati, učiti, truditi se… i odmah odbaciti taštinu jer – svaki izgubljeni sat se računa.
Priređeno prema tekstu iz zbirke ‘Pisma Antona Čehova obitelji i prijateljima’
Lao Ce: Sve počinje od misli
"Pazi uvijek na svoje misli,
jer one postaju tvoje riječi;
Pazi uvijek na svoje riječi,
jer one postaju tvoja djela;
Pazi uvijek na svoja djela,
jer ona postaju tvoje navike;
Pazi uvijek na svoje navike,
jer one postaju tvoj karakter;
Pazi uvijek na svoj karakter,
jer sa njime gradiš svoju sudbinu."
Lao Ce
"Uistinu, moguće je kroz život proći i pritom sebe uskratiti životu. Propustiti pružiti ruke, propustiti podijeliti srce. Razboritost nas želi poučiti da je – kada nam se uspori korak, kada nam posustanu snage – dozrelo, neodgodivo dozrelo vrijeme da pođemo ususret sebi. I da ne bi bilo dobro ostaviti one koji su dio našeg srca da iščekuju hoćemo li se odlučiti. I da Boga ostavimo da na to čeka. Ako smo već propustili tolike dobre prilike da na lijep način živimo svoju ljudskost, ne bi bilo dobro da propustimo i sav život", misli su koje donosi prvo razmatranje iz ciklusa emisija "Zrnca mudrosti" za osobe starije životne dobi.
Ciklus emisija “Zrnca mudrosti” svakog prvog dana u mjesecu u 8.10 sati donosi jedno od jedanaest poticajnih promišljanja namijenjenih starijim osobama, ali i svima koji će to postati. Autor je Stjepan Lice i tekstove čita sa suprugom Ružicom, a emisije su plod suradnje Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj, Radio Marije i Hrvatskoga katoličkog radija.
U studenom ste slušali o čudu života i kako je to kada se čovjek na svome životnom putu odmakne od svoje svrhe te da starije osobe mogu mnogo toga dati i primiti na osobi način. Tekst ovomjesečnog zrnca mudrosti – poticajnog razmišljanja za starije osobe donosimo vam u cijelosti.
Život je čudo.
Neki kroz sve svoje dane žive čudo života, neki prigodice zastanu pred ponekim čudom, neki mimo čuda života prođu kao da ga ni nema. Čudesnost života možeš otkriti, upoznati – pa i umnožiti – samo za ovih dana. Nema nekih drugih dana. Propustiš li ove dane, toliko si toga zanemario. Iznevjerio. Jer život je istodobno i dar i poslanje. Darovano ti je živjeti, biti čovjek, s nekim osobitim razlogom. Dobro je prepoznati ga dok si još pri snazi.
Dok je životni put pred tobom. Nitko od nas nije središte svijeta, premda – tako često biva – gotovo svatko od nas barem katkada pomisli da jest. Za život je pogubno ustrajati u tom umišljaju. Ako pomisliš da si središte svijeta – i živiš zaveden tom mišlju – zalutao si. Jednako tako, ako zastaneš na životnom putu, zalutao si. Jer život je hod. Ti nastavljaš nečiji hod, netko će nastaviti tvoj. U svakoj životnoj dobi možeš nešto jedinstveno dodati životu. U svakoj životnoj dobi možeš nešto uzeti životu, pokušati prigrabiti za sebe, i time poništiti njegovu jedinstvenost, okrasti život. I sebe.
Davanje i primanje imaju drugačije značenje u različito životno doba.
Samo im ljubav daje značenje – i za vremena i u vječnosti. Davati… primati… ne prestajemo učiti. I nikada nismo lišeni mogućnosti davanja i primanja. Zasigurno, i za jedno i za drugo nam je u svako doba potrebno i hrabrosti i bezazlenosti. Kada odmaknemo na svom životnom putu, kada zamaknemo u godine, u prilici smo na osobit način dijeliti korake sa svojim životnim suputnicima. U prilici smo s ljubavlju, pamćenjem ljubavi poduprijeti hod mlađih – svoje djece, svoje unučadi, tko zna koga…
Život će nam reći, ako mu damo prilike.
Ne postoje takve životne okolnosti u kojima bi ljudski život postao suvišan, osim ako mi na to ne pristanemo. Ako odustanemo. No, tada više nije riječ o životu. Uistinu, moguće je kroz život proći i pritom sebe uskratiti životu. Propustiti pružiti ruke, propustiti podijeliti srce. Razboritost nas želi poučiti da je – kada nam se uspori korak, kada nam posustanu snage – dozrelo, neodgodivo dozrelo vrijeme da pođemo ususret sebi. I da ne bi bilo dobro ostaviti one koji su dio našeg srca da iščekuju hoćemo li se odlučiti. I da Boga ostavimo da na to čeka. Ako smo već propustili tolike dobre prilike da na lijep način živimo svoju ljudskost, ne bi bilo dobro da propustimo i sav život.
Ako smo, pak, otvorena srca živjeli otvoreni životu, bit će nam posve naravno da tako proživimo i sve dane pred nama. I ljepota života bit će na dobitku i oko nas – i u nama. Jer ona uključuje svakoga koga dotakne.
https://hkm.hr/obitelj/zrnca-mudrosti-poticajna-razmisljanja-za-starije-osobe/
Zabrinutost se odvija samo unutar uma, stres pogađa tijelo, dok anksioznost pogađa i um i tijelo. U malim dozama sve tri komponente mogu djelovati pozitivno na naše živote. No istraživanja pokazuju da većina ljudi pretjerano brine, pod stresom su ili su anksiozni. Dr. Marques ističe kako postoji nekoliko jednostavnijih načina kako se nositi sa simptomima, a to je redovit san, redovna prehrana, kvalitetni obroci te fizička aktivnost.
Svatko je najmanje jedanput u danu iskusio zabrinutost, stres ili anksioznost. Gotovo 40 milijuna ljudi u SAD-u pate od anksioznog poremećaja, pokazuju podaci Anxiety and Depression Association of America, a prenosi New York Times.
Studija iz 2017. godine pokazala je kako je jedan od četiri Amerikanca u prethodnom mjesecu iskusio stres. No ako bi vas netko upitao znate li razliku između zabrinutosti, stresa i anksioznosti, što biste odgovorili? Stručnjaci su detaljno pojasnili o čemu je riječ.
Što je zabrinutost?
Zabrinutost je stanje kad se naše misli vežu uz negativne emocije, nesigurne ishode ili promišljamo o onome što bi moglo poći krivo.
– Zabrinutost su ponavljajuće, opsesivne misli i kognitivni su dio anksioznosti – kaže klinička psihologinja Melanie Greenberg pojašnjavajući da se zabrinutost zbiva samo u umu, ne u tijelu.
Kako funkcionira
Zabrinutost ima važnu ulogu u našim životima, jer kad razmišljamo o neugodnim situacijama poput plaćanja stanarine ili izlaska na ispit, stimuliramo mozak. Zabrinutost umiruje mozak i omogućuje pronalaženje rješenja te pokretanje akcija koje će voditi k tim rješenjima. To su pozitivne stvari.
– Briga je način kako mozak rješava probleme kako biste bili sigurni. Tek kad zapnemo razmišljajući o problemu, briga prestaje biti funkcionalna – pojašnjava psihijatrica Luana Marques sa Harvarda.
Kako olakšati brige
1. Limitirajte vrijeme za zabrinutost. Svjesno odredite koliko ćete si vremena dopustiti za brigu. Primjerice, 20 minuta. Kad vrijeme istekne, namjerno preusmjerite misli na nešto drugo.
2. Krenite korak dalje. Kad ste shvatili da se brinete oko nečega, natjerajte se da poduzmete sljedeći korak prema rješenju.
3. Zapišite brige. Istraživanja su pokazala da pisanje u trajanju od osam do 10 minuta može primiriti opsesivne misli.
Što je stres?
Stres je fiziološki odgovor na vanjske podražaje. Kako bi ciklus stresa započeo, mora postojati okidač ili stresor. Obično je to neka vanjska okolnost, poput rokova na poslu ili zastrašujuće medicinske pretrage.
– Stres definiramo kao odgovor na okolišne promjene ili sile koje premašuju individualne mogućnosti – kaže dr. Greenberg.
Kako funkcionira
– U pretpovijesno vrijeme stres je bio prirodni odgovor na prijetnju. Primjerice, ako je čovjek čuo predatora u grmlju, reagirao je stresom. Danas taj mehanizam još pokreće bihevioralni odgovor te uključuje limbički sustav i otpušta adrenalin i kortizol koji aktiviraju mozak i tijelo kako bi se nosili sa prijetnjom – nastavila je dr. Greenberg.
Simptomi stresa uključuju ubrzan rad srca, znojne dlanove i plitko disanje. Iako se isprva stres može činiti ugodnim, to je zbog adrenalina i kortizola koji preplavljuju tijelo.
– Možda ste iskusili benefite stresa dok ste se probijali kroz gradsku gužvu kako biste stigli na sastanak ili ste uspješno dovršili neki zadatak u posljednjem trenutku. To se zove akutni stres i kad se situacija smiri, hormoni stresa opadaju – kaže dr. Marques.
Kronični stres s druge strane nastaje kad je tijelo stalno izloženo vanjskim podražajima, odnosno kad se situacija ne smiruje. To može biti zbog financijskog stanja ili prezahtjevnog šefa. Kronični stres je povezan s nizom zdravstvenih tegoba od problema s probavom do povećanog rizika za srčane bolesti te oslabljivanja imuniteta.
Kako olakšati stres
1. Vježbajte. Tijelo se na taj način oporavlja od navale adrenalina i kortizola.
2. Osvijestite što možete promijeniti, a nad čim nemate kontrolu. Zatim usmjerite energiju prema rješavanju onoga što možete učiniti, a pomirite se s onim na što nemate utjecaja
3. Ne uspoređujte svoj stres sa tuđim. Ljudi različito reagiraju u stresnim situacijama.
Što je anksioznost?
Ako su zabrinutost i stres simptomi, onda je anksioznost kulminacija.
– Anksioznost se sastoji od kognitivnog elementa tj. brige i fiziološkog odgovora, tj stresa. To znači da anksioznost osjećamo i psihički i fizički. Ponekad, ako imate previše briga i pod velikim ste stresom, možete iskusiti i anksioznost – pojašnjava dr. Marques.
Kako funkcionira
Stres je, rekli smo, prirodni odgovor na opasnost. Anksioznost je isto to, samo što u tom slučaju ne postoji opasnost.
– Anksioznost je u neku ruku odgovor na lažnu uzbunu – kaže dr. Marques opisujući situaciju u kojoj vas po dolasku na posao netko ružno pogleda. Vi proživljavate fiziološki odgovor na stres jer si ponavljate da se vaš šef ljuti na vas ili da ćete dobiti otkaz. Krv cirkulira, adrenalin raste, tijelo se priprema za borbu – no u grmlju nema predatora. Postoji razlika između anksioznosti koja može biti dio svakodnevice i anksioznog poremećaja. Poremećaj je ozbiljno medicinsko stanje koje uključuje stres i zabrinutost.
Kako olakšati anksioznost
1. Ograničite šećer, alkohol i kofein. Budući da je anksioznost i fiziološka, stimulansi mogu imati značajan utjecaj.
2. Pogledajte nožne prste. Kako ih osjećate? Malo ih pomaknite. Ovakvo odvlačenje pažnje može vas umiriti i smanjiti osjećaj anksioznosti.
3. Kad ste usred anksiozne epizode, razmišljanje o njoj ili razgovor o tome neće vam pomoći. Pokušajte zabaviti osjetila: slušajte glazbu, preskačite uže pet minuta ili protrljajte neku nježnu tkaninu.
Hitovi: 5337