Mons. Dražen Kutleša - zagrebački nadbiskup

• 
• 

"...U ovome trenutku obećavam svoju blizinu i molitvu svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije, naopose svim obiteljima, mladima, djeci, bolesnima i nemoćnima, socijalno ugroženima i marginaliziranima. Vas, dragi vjernici Zagrebačke nadbiskupije i cijele Domovine, na početku preuzimanja ove časne službe molim da se pridružite mojoj molitvi da mi Gospodin udijeli snagu, mudrost i „pronicavo srce da može … razlikovati dobro od zla“ (1 Kr 3, 9), da vođen Duhom Svetim, što bolje mogu vršiti službu koju mi je povjerio..." Iz obraćanja mons. Kutleše prigodom njegova imenovanja na mjesto zagrebačkog nadbiskupa koadjutora.

Za bolje poznavatelje zbivanja unutar crkvenih krugova vijest o imenovanju mons. Dražena Kutleše na mjesto zagrebačkog nadbiskupa koadjutora i nije bila osobito iznenađenje. O tome se već dulje vrijeme šaputalo u crkvenim kuloarima, osobito nakon što ga je papa Franjo kao porečko –pulskog biskupa tijekom pohoda hrvatskih biskupa Rimu „ad limina apostolorum“ primio u izdvojeni posjet.
Sama činjenica da na tu poziciju s koje su djelovali i u hrvatskom narodu i njegovoj povijesti duboki trag ostavili njegovi prethodnici Bauer, Šeper, Stepinac, Kuharić, te kao zadnji u nizu Bozanić, ne može značiti ništa drugo nego kao znak Božje volje i providnosti. S obzirom na sve turbulencije novog vremena i sve Scile i Haribde među kojima plovi ova naša Ratzingerova „lađa koja pušta na sve strane“ ne će mu biti lako zadržati razinu koju su oni ostavili kao normu, a što mu mi od srca želimo.
Kako su sve naslovnice medija, i svjetovnih i crkvenih, nakon objave o imenovanju mons. Kutleše prepune tekstova o njemu, mi ćemo se ovdje ograničiti samo na poneke najvažnije uz kratki prilog o njegovu rodnom mjestu s nekoliko fotkica i videom.

Dr. Ante Ljubičić

Mons. Kutleša (55) iz Tomislavgrada dolazi na Kaptol s mjesta splitsko-makarskog nadbiskupa, gdje je pak došao s pozicije porečkog i pulskog biskupa

Mons. Dražen Kutleša novi je nadbiskup zagrebački. Ta vijest sama po sebi i nije nova, jer se još prije dva mjeseca znalo da će to postati, tj. kada je imenovan nadbiskupom koadjutorom (s pravom nasljedstva) te da će na katedri zagrebačkog nadbiskupa naslijediti kardinala Josipa Bozanića, koji je najvećom hrvatskom nadbiskupijom upravljao više od dva i pol desetljeća.

Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj objavila je kako „ima čast obavijestiti da je Sveti otac prihvatio odreknuće nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića od pastoralnog upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom“ te da će ga „naslijediti mons. Dražen Kutleša, dosadašnji nadbiskup koadjutor iste nadbiskupije“.

Nekoga, doduše, može iznenaditi brzina Kutlešinog službenog dolaska na Kaptol, jer nadbiskup Bozanić tek sljedeće godine ispunjava formalne uvjete za mirovinu, kada će navršiti kanonsku dob od 75 godina. Međutim, ta je brzina bila najavljena na svojevrstan način u objavi Kutlešina imenovanja. Ponajviše u riječima samoga kardinala Bozanića, koji je u svojem obraćanju povodom Kutlešina imenovanja iznio po prvi put informaciju da je sam prošle godine zatražio od pape Franje da ga razriješi dužnosti, kao i to da je narušena zdravlja te da „jako želi da novi nadbiskup, koji nam koji nam je sada dân kao koadjutor, što prije preuzme potpunu odgovornost za svetu Crkvu zagrebačku“.

Mons. Kutleša (55), kao što je poznato, dolazi na Kaptol s mjesta splitsko-makarskog nadbiskupa, gdje je pak došao s pozicije porečkog i pulskog biskupa. Vodstvo Porečke i pulske biskupije prihvatio je u njezinu kritičnu trenutku u tzv. aferi Dajla, kada joj je prijetio bankrot zbog ataka na imovinu od strane talijanskih benediktinaca.

O Kutlešinu dolasku za zagrebačkog nadbiskupa počelo se pričati još prije pet godina, kada ga je papa Franjo, tijekom biskupskog pohoda „Ad limina“, primio u izdvojen posjet. Odnosno, posebno njega, a posebno kardinala Bozanića. U crkvenim krugovima ima glas pouzdanog, odanog i marljivog „vatikanskog igrača“, a njegovo imenovanje zagrebačkim nadbiskupom gotovo nikoga nije iznenadilo kao niz u napredovanju u njegovoj karijeri. Osim, možda, svećeničke krugove na Kaptolu i u Zagrebačkoj nadbiskupiji, koji su očekivali da će za novoga nadbiskupa biti izabran netko iz zagrebačkog klera, jer je postojalo barem 20-ak jakih kandidata. Ovako, nakon Bozanića koji je došao s Krka, na Kaptol dolazi nadbiskup iz Hercegovine, što je na Kaptolu otvorilo stare rane, ali s druge strane uzdignulo ponos Hercegovaca, koji su dali još jednoga čelnoga čovjeka u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.

Nakon imenovanja nadbiskupom-koadjutorom mons. Kutleša nije istupao u javnosti, osim u propovijedima koje su s misnih slavlja prenosili ponajprije katolički mediji. Posjetio je Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje u Mariji Bistrici, svetište sv. Josipa u Karlovcu te se neformalno susretao sa svećenicima, redovnicima i redovnicama. Iz Splita doselio je na zagrebački Ksaver, u sjedište Hrvatske biskupske konferencije te će s preuzimanjem dužnosti preseliti na Kaptol, s kojega će od danas službeno upravljati Zagrebačkom nadbiskupijom. Dakako i Hrvatskom biskupskom konferencijom, čiji je predsjednik, a koja svoje proljetno zasjedanje započinje sljedeći tjedan.

Mons. Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968.

Darko Pavičić/VL/https://www.vecernji.ba/Hrvatsko nebo

Obraćanje mons. Kutleše prigodom imenovanja zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom
14. veljače 2023.

Obraćanje dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa i porečkog i pulskog apostolskog upravitelja Dražena Kutleše prilikom objave vijesti da ga je papa Franjo imenovao zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, u utorak 14. veljače 2022. u Splitu.
Obraćanje prenosimo u cijelosti!
U ovoj posebnoj prigodi želim izraziti svoju zahvalnost Gospodinu koji me najprije pozvao biti svećenikom a potom i nasljednikom apostola. Sada me po želji svetog oca pape Franje, šalje u naš glavni grad Zagreb i u ovu časnu nadbiskupiju. Zahvaljujem Svetom Ocu na ukazanom povjerenju.
Zahvaljujem nadbiskupu u miru Marinu i svim vjernicima Splitsko-makarske nadbiskupije na otvorenosti kojom su me primili, kleru, redovnicima i redovnicama, kao i svim suradnicima koji su sa mnom dijelili teret odgovorne službe. Molimo zajedno da vam Bog udijeli novog pastira koji će razborito nastaviti voditi ovu nadbiskupiju, a imenovanom apostolskom upravitelju nadbiskupu Želimiru želim obilje Božjeg blagoslova.
Ovih dana nalazimo se u ozračju proslave bl. Alojzija Stepinca, čijem zagovoru povjeravam sve ove događaje. Za blaženog Stepinca sveti je Ivan Pavao II., ušavši u zagrebačku katedralu 10. rujna 1994., posvjedočio: „Svojom prisutnošću, svojim radom, svojom hrabrošću i strpljivošću, svojom šutnjom i, napokon, svojom smrću, pokazao je da je istinski čovjek Crkve.“ Što više može jedan čovjek, jedan biskup poželjeti, nego da na koncu svoga života i svoga poslanja bude okarakteriziran kao „istinski čovjek Crkve“?
Apostolsko nasljedstvo biskupske službe je put koji jamči vjerno prenošenje nauka Isusa Krista od apostola do danas, poveznicu između prve Crkve i Crkve danas. Prenijeti vjerno nauk Isusa Krista, nepromijenjen i nezatrovan duhom svijeta – to znači biti „čovjek Crkve“. Bez Crkve nema prave slike o Isusu Kristu. Papa Benedikt XVI. u svome obraćanju biskupima kaže: „Nikad nemojte prestati naviještati istinu i inzistirajte na njoj, bilo zgodno ili nezgodno jer istina će vas osloboditi.“ Onaj koji ljubi istinu, zna slušati Boga, prepušta se njegovoj volji i tako postaje osjetljiv na potrebe ljudi koji su mu povjereni.
Biskupi nisu gospodari baštine već uzori stada (usp. 1 Pt 1, 5), pozvani tiho i nenametljivo čuvati baštinu vjere koju nam je Bog povjerio. Pozvani smo biti čuvari vjere, čuvari Božje namisli o čovjeku, kreativni i konkretni u ljubavi i hrabri u obrani istine o čovjeku i njegovu dostojanstvu.
U ovome trenutku obećavam svoju blizinu i molitvu svim vjernicima Zagrebačke nadbiskupije, napose svim obiteljima, mladima, djeci, bolesnima i nemoćnima, socijalno ugroženima i marginaliziranima. Vas, dragi vjernici Zagrebačke nadbiskupije i cijele Domovine, na početku preuzimanja ove časne službe molim da se pridružite mojoj molitvi da mi Gospodin udijeli snagu, mudrost i „pronicavo srce da može … razlikovati dobro od zla“ (1 Kr 3, 9), da vođen Duhom Svetim, što bolje mogu vršiti službu koju mi je povjerio.
Molim i sve one koji vrše odgovorne službe na društvenom, ekonomskom i političkom polju, sve ljude dobre volje za suradnju i otvorenost u skrbi za opće dobro, da zajedno, uključujući jedni druge, znamo objektivno procjenjivati situacije i donositi najmudrije odluke.
Povjeravam sebe i sve vas u zagovor Blaženoj Djevici Mariji koju zazivamo Gospom od Kamenitih vrata i Majkom Božjom Bistričkom! Povjeravam sebe i vas i zagovoru blaženog kardinala Alojzija. Geslo koje sam odabrao na početku svoje biskupske službe bilo je i njegovo geslo: „U tebe se, Gospodine, uzdam.“ Pod tim geslom nastavljam svoju službu. U Njega se jedinog uzdam jer blago čovjeku čija je nada ime Gospodnje (usp. Ps 84, 13), prenosi IKA

https://hkm.hr/hbk/obracanje-mons-kutlese

U nadbiskupovu rodnom mjestu


Majka Danica i otac Krešo (Foto: Tomislavcyti)

Prisoje (Foto:Ivan Perković)

Malo koje se duvanjsko mjesto može pohvaliti tolikim brojem svećenika i redovnica kao što je to prisojački zaselak Dučić, a neki od njih službu su obavljali i u misijama, u Africi, Ruandi… Zbog toga ga često zovu „Mali Vatikan“. Današnje papinsko imenovanje mons. Dražena Kutleše zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom dodatno daje snagu tome nazivu.

Rodno mjesto nadbiskupa Dražena je, dakle, selo Dučić s 30-ak kuća i tri prezimena: Kutleše i Šole, a svojevremeno je u njoj bila i jedna obitelj Šijić. Dok je Dražen ovdje provodio djetinjstvo selo je bilo puno svijeta, a i djece. Iz te brojnosti moglo je biti i duhovnih zvanja.

„DUH PUŠE GDJE HOĆE I KAMO HOĆE.”

– Računajući s nadbiskupom Draženom, Dučić ima 7 živih svećenika – redovnika, a u njemu je rođen i pokojni misionar fra Ante Kutleša. Ima i jednoga đakona koji više nije aktivan u službi. Osim navedenoga broja svećenika iz sela je i 11 časnih sestara i sve su žive, upoznaje nas don Ante Kutleša, bivši ravnatelj hrvatske inozemne pastve i nadbiskupov prvi susjed.

– Ovoliki broj duhovnih zvanja iz 30-tak kuća jest za pohvalu. Neka susjedna sela bila su i ljubomorna, iako mi to nismo isticali. Osjećali smo se vjernicima, članovima svoje župe i svoga naroda. Naravno, Božji putevi su nama ne dokučivi: “Duh puše gdje hoće i kamo hoće.” Ovo jest velika vijest. Nekima će biti iznenađenje, ali imajući u vidu tiskovna izvješća proteklih godina i nije. Kojim kanalima su „izvjestitelji“ dolazili do sličnih informacija, to je njima znano. Najiskrenije želim čestitati nadbiskupu Draženu na imenovanju za veliku Nadbiskupiju. Još je zanimljivije, on iz maloga mjesta Tomislavgrada, župa Prisoje, iz zaseoka Dučić. Naravno, čestitam i njegovim roditeljima.

Danas s ponosom možemo istaći da je Božja providnost prepoznala „dobrog i valjanog slugu” Dražena i imenovala ga za pastira ugledne Zagrebačke nadbiskupije. Oni koji poznaju Dražena neće se ni iznenaditi. Meni je poznat iz djetinjstva, mirne i vesele, ali ozbiljne naravi. Kroz studij je to sve usavršavao i tiho slijedio pa i zasluženo zadobio povjerenje preuzeti pastirski štap Porečko-pulske biskupije, Splitsko-makarske nadbiskupije, i evo Zagrebačke nadbiskupije. Velika je i odgovorna služba pred narodom izvršavati zadaću koju mu je Bog namijenio. Mi molimo za njegov blagoslov i Dražena preporučujemo u molitvama, dodaje don Ante.

Draženove roditelje, oca Krešu i majku Danicu zatičemo u obiteljskome domu.

BOG ZOVE

– Kad mi je Dražen na Dražici (njiva, op.a) rekao da će poći u sjemenište, okrenulo se oko mene. Ne mogu reć’ da sam molila Boga da pođe u svećenike. Imam još samo jednoga sina Grgu, ali Bog je onaj koji zove. Tadašnjem župniku don Jakovu Bagariću kazala sam za te moje osjećaje, a on mi na to reče: Dražen će uvijek biti tvoj, a Grgo svoje žene. I stvarno, nema dana da Dražen ne nazove kući. Mogu reći da se nikada ni na što nije potužio, ni u sjemeništu, ni u bogosloviji niti ikada poslije. Kad je bilo njegovo đakonsko ređenje tek tada sam u srcu istinski prihvatila njegov poziv i tada sam zbog njega bila najsretnija, iskreno će mama Danica.

Zahvaljujemo im na susretljivosti i molimo ih za zajedničku fotografiju, odmah ispod slike s likom njihovoga sina. Rad je to opet naše Prisojanke po majci, Jelene Azinović, koja im je ovo djelo darovala u prigodi kad je njihov sin Dražen postao biskup.

KRIST, KRUNICA I KNJIGA

Prisojački vjeroučitelj Branko Kutleša kaže da je s Draženom zajedno bio u sjemeništu Ruđera Boškovića u Dubrovniku, a jedno vrijeme i u bogosloviji na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

– Dražen je uvijek bio odličan učenik, vrlo odgovoran prema svojim obvezama, iznimno staložen, ali volio se i šaliti. Najbolje ga opisuju tri riječi: Krist, krunica i knjiga. Takvim svojim stavom i odgovornošću prema studiju bio je uzor nama kolegama bogoslovima. Vjerujem da takvo mišljenje o Draženu dijele svi oni koji ga poznaju, dodaje Branko.

Nadbiskupovoga susjeda Jerku Kutlešu dočekujemo u obiteljskoj kući. Upravo je stigao s posla.

– Zvao je stričević Ivan Kutleša iz Chicaga. Rekao je da Kreši i Krešinici prenesemo najiskrenije čestitke. Veliki je ovo dan za sve nas, govori Jerko roditeljima Nediljki i Miji koji nastavljaju prepričavati glavnu vijest koja se jutros proširila duvanjskim krajem.

– Zvao je i Mile (Nediljkin brat, op.a.) iz Dugoga Sela, nadomeće Nediljka. Kaže: „Neka svim Duvnjacima ovo bude na ponos.“

Svečanim zvonjenjem svih crkvenih zvona na crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Prisoju očitovana je današnja radost, zahvalnost i ponos župljana, kako nam je već rekao mjesni župnik don Ivan Bebek.

A čestitke mons. Draženu stižu sa svih strana. Pridružujemo im se i mi.

Mons. Dražene, u Gospodina se i dalje uzdajte, neka Vas prate i zagovor prisojačke Gospe i Majke Božje od Kamenitih vrata!

Zora Stanić/Tomislavcity

https://tomislavcity.com/fotoreporataza

Zanimljiva reportaža iz Prisoja, Draženova mjesta

Jutarnji list - ‘Dražen je skroman, ništa nije rekao ni najbližima. Rekao sam njegovoj majci - gledaj vijesti u

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/drazen-je-skroman-nista-nije-rekao-ni-najblizima-rekao-sam-njegovoj-majci-gledaj-vijesti-u-11-40-15307457

 

Mons. Dražen Kutleša novi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
18. listopada 2022.

Splitsko-makarski nadbiskup i porečki i pulski apostolski upravitelj Dražen Kutleša izabran je za novog predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, u utorak 18. listopada 2022. na 65. plenarnom zasjedanju Sabora HBK u Zagrebu.

Mons. Dražen Kutleša izabran je za novog predsjednika HBK na petogodišnji mandat, nakon što je tu službu u dva mandata obnašao mons. Želimir Puljić.

Sveta Stolica, dekretom od 15. svibnja 1993. utemeljila je za katoličke biskupije na području Republike Hrvatske – Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) odobrivši njezin statut.

Za prvog predsjednika HBK izabran je zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Franjo Kuharić. Službu predsjednika HBK u dva je mandata, od 1997. do 2007., obnašao zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić.

Na plenarnom zasjedanju HBK u Gospiću, 18. listopada 2007., za predsjednika HBK izabran je tadašnji đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić. Po završetku njegovog petogodišnjeg mandata za novog predsjednika HBK izabran je zadarski nadbiskup Želimir Puljić na plenarnom zasjedanju održanom u Zagrebu 14. studenoga 2012. Nadbiskup Puljić reizabran je na novi petogodišnji mandat 11. listopada 2017.

Hrvatsku biskupsku konferenciju čini 17 (nad)biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsku, Đakovačko-osječku i Riječku te jedna samostalna Zadarska nadbiskupija i Vojni ordinarijat.

ŽIVOTOPIS MONS. DRAŽENA KUTLEŠE

Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968., od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975. – 1983.), ušao je u sjemenište i završio Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim je upisao i završava filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. je vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“ Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012.

Za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora imenovao ga je papa Franjo 11. srpnja 2020. Otad Porečkom i Pulskom biskupijom upravlja kao apostolski upravitelj. Upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnaša službe člana Stalnog vijeća, predsjednika Pravne komisije i predsjednika Biskupske komisije za odnose s državom.

Papa Franjo ga je 13. srpnja 2022. imenovao za člana Dikasterija za biskupe.

Dana 18. listopada 2022. izabran je za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. ika.hr

Životopis mons. Dražena Kutleše

Hitovi: 2069

• Prethodno
• Sljedeće