Iva Ljubičić Lukić: Projekti u kulturi
Indeks Članka
2. Kultura i kulturne djelatnosti
2.1. Pojam i definicija kulture
Kultura je odraz duha, stanja i zdravlja društva u kojoj nastaje. Stari Grci su govorili da je država onoliko dobra koliko i muzika u njoj. Kulturna društva su efikasnija, uspješnija, stabilnija, sretnija, s manje konflikata, manje nasilja, manje nereda, manje prometnih nesreća itd. Neupitan je njezin doprinos društvu, njegovom prosperitetu pa i ekonomskom razvoju. Ipak, riječ je o vrlo širokom pojmu kojeg je teško precizno definirati.
Sheila Copps, kanadska ministrica za kulturnu baštinu na međunarodnoj konferenciji u Firenci 1999. na jednostavan način vrlo je lijepo objasnila značenje i važnost kulture za društvo:
„Kultura je identitet naroda. Kultura je duša naroda. Kultura stvara poslove. Kultura stvara prilike. Kultura stvara nadu. Kultura stvara napredak. Kultura zbližava ljude... Ono zbog čega su neka društva napredovala a druga nazadovala bila je kultura. Ono zbog čega su neka društva uspjela kroz milenije bila je kultura.“
Svakako se radi o višeznačnom pojmu kojeg je teško konkretizirati. Ne postoji jedinstvena definicija kulture ili podjela svih djelatnosti koje se svrstavaju u kategoriju kulture. Ipak, tri su osnovna općeprihvaćena značenja kulture:
(1) opći proces civilizacije u smislu samouzdizanja i obrazovanja;
(2) vjerovanje, praksa i način života koji razlikuje neku etničku skupinu ili neko društvo od drugih, kao i društvene slojeve, podskupine mladih, profesije itd. i
(3) djela i praksa intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti
U ovom radu prihvaćeno je značenje kulture kao „djela i praksu intelektualne, osobito umjetničke aktivnosti“, koja obuhvaća mnoštvo umjetničkih djelatnosti kojima se bave i pojedinci i organizacije, odnosno institucije kulture i umjetnosti.
2.2. Kulturne djelatnosti i njihova raščlamba
U kulturne djelatnosti svrstavaju se:
• Glazba, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti
• Dramske umjetnosti
• Likovne umjetnosti
• Književnost i nakladništvo
• Audiovizualne djelatnosti
• Knjižnična djelatnost
• Arhivska djelatnost
• Muzejsko-galerijska djelatnost
• Nove medijske kulture
• Zaštita kulturne baštine
Nabrojene kulturne djelatnosti čine tradicionalni kulturni sektor unutar kojeg razlikujemo :
• Ne-industrijski sektor - proizvodnja umjetničkih djela koja se konzumiraju „na licu mjesta“ i nije ih moguće reproducirati (npr. koncert, izložba). Tu pripadaju likovna umjetnost (slikarstvo, skulptura, fotografija), izvedbene umjetnosti (opera, orkestri, kazališta, ples, cirkus), kulturna baština te muzeji, knjižnice i arhivi.
• Industrijski sektor – proizvodnja kulturnih proizvoda koji ciljaju na masovnu kozumaciju, reprodukciju i izvoz (npr. knjige, film, audio snimke). Radi se o „kulturnoj industriji“ koja obuhvaća proizvodnju kulturnih dobara (film, video, video-igre, diskografiju i izdavaštvo) koja se reproduciraju korištenjem novih tehnologija, a odlikuje se visokom financijskom vrijednosti, brzim rastom te širokom i vrlo brzom distribucijom.
Uz tradicionalni kulturni sektor u novije vrijeme veže se i kreativni sektor, koji kulturu koristi kao kreativni input u proizvodnji ne-kulturnih dobara. On obuhvaća područja dizajna (modni dizajn, dizajn interijera i dizajn proizvoda), arhitekture i oglašavanja, ali i vezane IT industrije kao i kulturni turizam. Tablica 1 prikazuje ukupnu raščlambu kulturnog i kreativnog sektora.