Najčešća hitna stanja u internističkoj praksi

Kategorija: Moj blog Objavljeno: Nedjelja, 12 Rujan 2021 Napisao/la Administrator

Indeks Članka

Bol u prsištu
Svima nam se događa da koji put osjetimo neku tegobu u prsima – nelagodu, probadanje i sl. U pravilu prva pomisao jest: srce? Infarkt? Najčešće uz manju ili veću dozu straha i panike. No, nije svaka bol srčanog podrijetla. Najčešće je riječ o kratkotrajnim tegobama manjeg intenziteta, poput probadanja, peckanja i sl., obično u mlađih osoba, bez poremećaja općeg stanja, koje upuć u prije svega na psihogeno podrijetlo. Bolovi koji se pojavljuju uz pokrete najčešće su mišićno- skeletnog podrijetla, a oni koji nastaju pri dubokom disanju posljedica su starih priraslica plućne maramice.

Nerijetko su te tegobe povezane s bolestima želudca i dvanaesnika kod kojih, najčešće zbog postojanja dijafragmalne hernije (kile), dolazi do vraćanja kiseloga želučanog sadržaja u jednjak i do njegove upale (refluksna bolest jednjaka ili tzv. GERB). Ti se bolovi opisuju kao žarenje i pečenje iza prsne kosti, a najčešće nastaju nakon kasnijih obroka i konzumacije pikantnije hrane uvečer. Katkad je riječ o muskulo-skeletnim bolestima prsnoga koša, katkad ozljedama ili bolesti rebara, herpes zosteru, bolesti žučnjaka i žučnih vodova i sličnim stanjima koja mogu dovesti do bolova u prsima različita trajanja, intenziteta i karaktera, koje treba prepoznati i razlikovati od onih stanja koja neposredno ugroavaju bolesnikov život.

Nasuprot opisanima, bolovi koji se pojavljuju pri naporu u obliku pritiska i stezanja iza prsne kosti, praćeni osjećajem pomanjkanja zraka i slabošću, a popuštaju nakon odmora, upućuju na vjerojatnu bolest srčanih arterija (anginu pektoris ili stenokardiju). Kako bi se postavila točna dijagnoza, potrebno je učiniti klinički kardiološki pregled i pretrage, EKG, RTG snimku pluća i srca, ultrazvuk srca, ergometriju (EKG pod opterećenjem), katkada i EKG tijekom 24 h (holter), a potom, ako je to potrebno, i koronarografiju (kateterizaciju srca s kontrastnim prikazom koronarnih žila).

Pojava iznenadnog, jakog bola iza prsne kosti, koji ne popušta i koji je praćen mučninom, Preznojavanjem i otežanim disanjem upućuje na srčani infarkt, pa je tada potrebno osigurati bolesniku mirovanje i bez odgađanja pozvati hitnu medicinsku pomoć radi prijevoza u najbližu medicinsku ustanovu u kojoj je moguće obaviti hitnu koronarografiju i, ako je potrebno, koronarnu intervenciju (ugradnju koronarnog stenta). Osobito je važno naglasiti da je ovo potrebno učiniti što prije, unutar prvih sat – dva, a najkasnije 6 – 8 sati nakon pojave bolova, dok još nije došlo do nepopravljivoga oštećenja srčanog mišića.

Akutni bol u prsištu nastaje i zbog drugih ozbiljnih stanja, npr. rupture i disekcije aorte (razdirući bol koji iradira u leđa), plućne embolije (otežano disanje), pneumotoraksa (gušenje zbog ozljede plućne maramice i zraka u pleuralnoj šupljini) i rupture jednjaka. I druge bolesti, kao što su upala srčanog mišića i osrčja, upala pluća i plućne maramice, akutni pankreatitis, maligne bolesti prsnoga koša, uz gušenje, visoku temperaturu, slabost, mučninu, povraćanje, mogu biti praćene bolovima u prsištu. Sva ova stanja neposredno ugrožavaju bolesnikov život i zahtijevaju zbrinjavanje u jedinicama intenzivne skrbi.

Što činiti u ovakvim stanjima? Ako je riječ o jakim bolovima koji ne popuštaju, osobito uz prisutnost drugih tegoba – gušenje, slabost, mučninu itd., ne gubiti ni trenutka i odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Ako je riječ o blažim tegobama, uz dobro opće stanje, kako je naprijed opisano, može se pokušati s blagim sedativom i vjerojatno će se brzo smiriti. Katkad je dovoljna samo čaša vode (placebo učinak). Ako se tegobe ne smiruju, najbolje je javiti se liječniku; uredan EKG pomoći će vraćanju samopouzdanja.

Nasuprot ovima, bolovi poput stezanja i pritiska iza prsne kosti, koji se pojavljuju u naporu i šire prema vratu i lijevom ramenu, a smiruju nakon prestanka napora ili nakon nitroglicerina pod jezik, upućuju na koronarnu bolest srca – anginu pektoris (bolest srčanih žila). Važno je utvrditi postoje li tegobe otprije ili su se tek pojavile i kakvo je opće stanje. U svakom slučaju potrebna je temeljita kardiološka obrada; samo ako je riječ o novonastalim tegobama potrebna je hitna obrada u bolničkim uvjetima.

Pojava bola stezanja i pritiska u prsima, koji ne popušta, uz osjećaj nedostatka zraka, slabosti, mučnine i preznojavanja, temeljito je sumnjiva na akutni infarkt, što je imperativ za mirovanje i traženje hitne medicinske pomoći. Nigdje kao u ovom području nija važna dobra anamneza – uzimanje podataka o nastanku tegoba, o njihovu karakteru, trajanju, lokalizaciji, o postojanju rizičnih faktora (pušenje, krvni tlak, dijabetes, povišene masnoće, obiteljska sklonost itd.), i iskusan će liječnik nerijetko samo na temelju dobivenih podataka postaviti pravu dijagnozu (20, 21).

Hitovi: 2503