Najčešća hitna stanja u internističkoj praksi

Kategorija: Moj blog Objavljeno: Nedjelja, 12 Rujan 2021 Napisao/la Administrator

Indeks Članka

Otežano disanje
Nedostatak zraka, otežano disanje, gušenje (dispneja) valjda su najneugodniji simptomi uopće, koje redovito prati osjećaj neposredne životne ugroze i panika. Uzroci su brojni – od bolesti srca i pluća, opstrukcije gornjih dišnih puteva (stranim tijelom ili otokom sluznice) do manjka kisika u zraku, otrovanja plinovima, malokrvnosti, nekih sistemskih i endokrinoloških bolesti (tireotoksikoza – prekomjerni rad štitnjače), da bi se katkad radilo o neugodnim, ali ipak bezopasnim psihogenim uzrocima. Tegobe se mogu pojaviti naglo, iznenada (akutni početak), ili se razvijaju postupno, unutar nekoliko sati, dana ili godina (kronične smetnje). Najčešće se uz otežano disanje pojavljuju i druge tegobe, ovisno o uzroku, primjerice, kašalj, bolovi u prsištu, visoka temperatura i slično.

Otežano disanje pri naporima često je zbog nedostatka tjelesne kondicije, a osjećaj gušenja i stiskanja u prsima, osobito ako se pojavljuje u ležećem položaju upućuje na popuštanje srca kao pumpe u sklopu akutne ili kronične bolesti srca. Nagla pojava dispneje uz bol u prsima sugerira mogućnost plućne embolije ili pneumotoraksa, teških i za život opasnih stanja. Otežano disanje uz visoku temperaturu i kašalj upućuje na moguću upalu pluća, dok stezanje u prsima i otežan ekspirij (izdisaj) ide u prilog astmi i opstruktivnom bronhitisu. Pri pojavi opisanih tegoba, osobito kad se pojavljuju prvi put ili ako ne popuštaju uz ranije preporučenu terapiju, potrebno je zatražiti hitnu medicinsku pomoć, nakon koje će liječnik procijeniti radi li se o stanju koje zahtijeva hitno zbrinjavanje u bolnici, obično u jedinici za intenzivnu skrb ili koronarnoj jedinici.

Hitovi: 1813