Najčešća hitna stanja u internističkoj praksi
Indeks Članka
Vrtoglavica
Vrtoglavica je neugodan osjećaj vrtnje tijela uz nestabilnost i gubitak ravnoteže. Bolesnik osjeća da se vrti u prostoru ili da se prostor vrti oko njega. Tegobe se pojavljuju naglo, pojačavaju se pri pokretima glave i često su praćene mučninom, povraćanjem i šumom u ušima. Vrtoglavica nastaje zbog oštećenja na bilo kojem dijelu sustava odgovornog za ravnotežu – od vestibularnog aparata u srednjem uhu, preko osmoga moždanog živca do odgovarajućih jezgri u moždanom deblu i malom mozgu. Razlikujemo perifernu vrtoglavicu, koja je uzrokavana oštećenjima unutarnjeg uha i moždanog živca, i centralnu, koja je posljedica poremećaja u moždanom deblu i malom mozgu. Simptomi mogu biti akutni i teški, a mogu se pojavljivati povremeno. Brojni su uzroci vrtoglavice, među kojima su neki lijekovi, virusne infekcije (neuronitis, labirintitis), Menierova bolest, multipla skleroza, trauma, tumori te krvožilne bolesti (moždani udar) i dr. Često je riječ o vertebrobazilarnoj insuficijenciji (poremećaj cirkulacije u arteriji koja napaja mali mozak i moždano deblo), zbog degenerativnih promjena vratne kralježnice, a katkad je psihogenoga podrijetla. Najčešće je riječ o benignoj vrtoglavici kod koje napadaji uzrokovani promjenom položaja tijela (nakon lijeganja i okretanja) traju manje od jedne minute. U slučaju vrtoglavice potrebno je zatražiti pomoć liječnika koji će pomnim pregledom provjeriti opći klinički i neurološki status, umiriti bolesnika i indicirati preglede ORL-a i neurologa. U tijeku daljnje obrade često se rade MR (magnetska rezonancija) glave ili CT (kompjutorizirana tomografija), CD (kolor dopler) vratnih arterija i vertebrobazilarnog sliva i dr., kojima se traže znakovi moždanog udara, tumori, cirkulacijske smetnje i drugo.