Cijepiti se ili ne cijepiti?
Indeks Članka
AKADEMIK RADMAN ZAPREPASTIO: Uskoro izlazi istraživanje koje pokazuje da nema nikakvih benificija od rigoroznih mjera. Virus jednostavno dolazi i odlazi u valovima. Smrtnost je toliko mala da ovo NIJE NI TREBALO ZVATI PANDEMIJOM
20.01.2021 11:39 | Autor: Glas Istre
"Uskoro će izaći istraživanje Ionnaidisa i Sveučilišta Stanford koje je pokazalo da nikakvih benificija od rigoroznih mjera nema. Dakle govorim o mjerama kao što je zatvaranje restorana, obavezno nošenje maski... To je prvo takvo veliko istraživanje, a ja sam ga imao prilike pogledati prije nego što je objavljeno. To je do sada najozbiljniji rad na tu temu. Jednostavno se događa ono što bi se događalo i bez mjera. Infekcije dolaze u valovima i sele se iz jednog dijela Zemlje u drugi. Poput vatrometa koji plane i gasi se i nema veze s onim što mi radimo", rekao je Radman, dodavši da su znanstvenici bili u poziciji da daju izjave bez znanstvenih temelja za svoje tvrdnje.
"Mi iz Hrvatske se nemamo u koga ugledati, osim eventualno u Kinu. Dobivamo sugestije iz vodećih zemalja EU i SAD-a, a tamo je najgore stanje. Mi učimo od loših đaka", rekao je Radman.
Dodao je da opća smrtnost od ovog virusa nije nikakav razlog za paniku.
"Ako je smrtnost 5 na 10.000, a to je 0,05 posto, onda ovo nije ni trebalo zvati pandemija. Ono što se dogodilo je da su se samo razlozi smrti preusmjerili na koronavirus s drugih bolesti, poput gripe. Koronavirus je doveo do smrti ljudi koji su već bili loše i koji bi bez korone također umrli, samo mjesec ili dva kasnije. Mladi ljudi koji su umrli od korone su iznimke kojih je bilo vrlo malo. To su rijetki slučajevi ljudi koji su imali urođenu neku slabost i također bi vjerojatno umrli i bez korone za mjesec, dva, ili dvije godine. To je isto kao što neki sportaši, na primjer, umiru od srca. Da vulgarno kažem, korona dokrajči ljude kojima se ionako bliži kraj. Uvijek postoje iznimke, a zbog tih pojedinačnih slučajeva izgubili smo opću sliku", rekao je Radman.
Godina obračuna s koronom: Koliko će doista ubrzana vakcinacija usporiti pandemiju?
Do kraja prošle 2020. godine razmjeri procijepljenosti protiv COVID-19 u svijetu su bili zanemarivi
Piše: Gojko Drljača, Globus, 14. siječanj 2021.
Do kraja prošle 2020. godine razmjeri procijepljenosti protiv COVID-19 u svijetu su bili zanemarivi.
U Kini se do 31. prosinca 2020. cijepilo velikih 4,5 milijuna ljudi, ali je to na njihovih 1,4 milijarde stanovnika zanemariv udio (oko 0,3 posto). Tek nešto malo bolje s 2,8 milijuna cijepljenih do kraja prošle godine stoje Sjedinjene države (0,8 posto) i Velika Britanija s oko 950 tisuća cijepljenih (1,4 posto).
Vrlo je nejasno koliko je građana cijepila Rusija, koja se prva pohvalila s učinkovitim cjepivom. Do kraja tmurne 2020. godine s cijepljenjem je najvjerojatnije otišao Izrael. Cijepili su 794 tisuće građana ili oko 9 posto populacije. Nitko drugi u EU u tom trenutku nije bio niti blizu procijepljenosti. Iako je potpuno jasno da će se utrka cijepljenja u ovoj godini drastično ubrzati, vrlo je veliko pitanje u kojoj mjeri će cijepljenje doprinijeti usporavanju pandemije.
Cijeli članak na:
Samo 30 do 60 posto zdravstvenih djelatnika spremno se cijepiti.Taj je podatak, usprkos pokušajima relativizacije, šokantan
Otkad je prije gotovo godinu dana koronavirus krenuo u nezabilježeni napad diljem svijeta, lome se brojna koplja oko te pošasti. Dok jedni virus ignoriraju, zdravstveni djelatnici padaju s nogu da zbrinu sve teške pacijente koji nerijetko unatoč nadljudskim naporima liječnika i medicinskih sestara, na kraju izgube životnu bitku. Kao "dar s neba" sve se to vrijeme čeka lijek ili cjepivo pa su mnogi odahnuli na vijest da su regulatorna tijela SAD-a i Velike Britanije, a uskoro i europske EMA-e, "pustili u život" ono što bi trebalo prekinuti lanac bolesti, smrti, usamljenosti, depresije, nezaposlenosti...
Prve doze Pfizerova i BioNTechova cjepiva stižu u Hrvatsku za tjedan dana. Namijenjene su prije svih korisnicima i zaposlenicima domova za starije, ali i zdravstvenim djelatnicima, jer su u tom koronakrugu upravo oni najizloženiji virusu. No, cijepljenje je dobrovoljno pa će odluka biti na pojedincu bez obzira je li netko liječnik s prve crte obrane od covida-19 ili običan građanin koji se samo želi zaštititi od te novovjeke pošasti. Svatko će za sebe na kraju odlučivati želi li se ili ne želi cijepiti uzimajući u obzir argumentaciju za koju je uvjeren da "drži vodu". Ipak, u tom "vaganju" mnogi će nerijetko upirati pogled u zdravstvene djelatnike jer "ako oni sumnjaju, tko sam ja da se cijepim".
Promidžba cijepljenja
Uoči cijepljena u hrvatskim se bolnicama provelo upravo završeno anketiranje među zdravstvenim djelatnicima ne bi li se znalo tko će se cijepiti kad stigne cjepivo. Pokazalo se da je skepsa ipak veća od očekivane jer cijepilo bi se, ovisno o bolnicama, od 30 do 60 posto djelatnika. Ako se zna da se kolektivni imunitet stječe kad je procijepljenost barem 70 posto, jasno je da zdravstveni djelatnici, ostanu li brojke kao trenutačne, ne bi potaknuli povjerenje građana u cjepivo.
Istina, u KBC-u Sestre milosrdnice cijepilo bi se čak 90 posto liječnika, ali u Dječjoj bolnici u Klaićevoj manje od pola. U KBC-u Split cijepilo bi se 30 posto zdravstvenih djelatnika, a u KB-u Sveti Duh 43 posto, dok bi u KB-u Dubrava, inače covid-bolnici, to bilo 57 posto. Neki su nam ravnatelji rekli da su duboko razočarani rezultatom jer očekivali su nakon ovog strašnog iskustva s koronom da će gotovo svi djelatnici bez zadrške dati svoj puni doprinos cijepljenju. No, čini se da će biti još poprilično posla u promidžbi cijepljenja ne samo u odnosu prema građanima, nego i prema liječnicima, i ne samo u Hrvatskoj.
- Dogovaramo s Komorom medicinskih sestara informativnu kampanju o cjepivima koja trebaju stići u Hrvatsku. Bit će to kratki 'tečajevi' na kojima će objašnjenja i odgovore na pitanja davati stručnjaci s tog područja ne bi li se povećalo zanimanje zdravstvenih djelatnika za cijepljenje - kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić. Dodaje da cjepivo po njegovu mišljenju jest stvarno svjetlo na kraju tunela i zato se zalaže za visoku procijepljenost.
"Pokušat ćemo i kratkim videoporukama utjecati na odluke zdravstvenih djelatnika jer što bude više informacija, bit će i manje skepse prema cjepivima."
Naime, dosadašnja istraživanja pokazuju da su i građani skeptični pa bi se cijepilo, prema najnovijim podacima, njih samo 40 posto. Nije bolje ni u zemlji rodonačelnika cjepiva Louisa Pasteura, Francuskoj, koja se posljednjih 10 godina premetnula u najskeptičniju zemlju prema cjepivima, a rezultat je bio epidemije ospica koja je prije nekoliko godina uzela živote desetina djece. Prema Gallup-Welcome Trust istraživanju od prije dvije godine, Francuzi su bili "najskeptičniji ljudi na svijetu prema sigurnosti cjepiva", a u istraživanju je sudjelovalo 140.000 ljudi u 140 zemalja. Svaki treći Francuz tvrdio je da cjepiva nisu sigurna, a svaki peti da nisu ni učinkovita. Za razliku od njih, samo 15 posto Kineza, 21 posto Britanaca i 36 posto Amerikanaca ne vjeruje u učinkovitost cjepiva.
No, Francuze nije pokolebala ni ova pandemija koronavirusa pa ih je tako gotovo polovica nedavno izjavila da se neće cijepiti protiv covida-19! Nedavno je objavljen i film "Hold-Up" koji je pogledan čak 6 milijuna puta, a namjera je bila otkriti veliku zavjeru koja stoji iza pandemije covida-19. Među ostalim ističe se da pohlepa farmaceutske industrije požuruje cjepiva skraćujući klinička ispitivanja. U tome su producenti dijelom i uspjeli jer su dodatno poljuljali povjerenje u cjepivo. Nije "odolio" ni trenutačno bolesni od covida, francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je prije samo dva tjedna rekao da "podaci o cjepivima još nisu cjeloviti da bi znali štite li od prenošenja virusa, odnosno da se još puno toga ne zna o samom virusu".
Skeptika ima i među zdravstvenim djelatnicima, a neki su spremni i javno braniti svoje mišljenje jer drže da je previše nepoznanica s novim cjepivima. Među njima je i ugledna hrvatska ginekologinja prof. dr. Snježana Škrablin.
- Nisam antivakser. Pobornica sam cijepljenja, ali protiv bolesti koje su zaista opasne i koje imaju veliki mortalitet, a covid-19 to nije, što pokazuju i dosad dostupni podaci. Ovo je cjepivo po mom mišljenju eksperiment koji je u nekoj fazi istraživanja, ali nedovršen, jer za pravo cjepivo treba 20 do 30 godina da bi bilo sigurno i kvalitetno. Držim da nam se želi prodati nešto što je tek nekoliko mjeseci u istraživanju, i to neka nova tehnologija koja je neprihvatljiva i to za bolest s tako niskim mortalitetom - objašnjava prof. dr. Škrablin.
Na pitanje znači li to da u cjepivo protiv korone nema povjerenja i da je to također dodatni razlog što se neće cijepiti, odgovara potvrdno.
- Nemam povjerenja ni u cjepivo protiv gripe iz istog razloga. Nešto što je bolest poput mnogih s kojima smo naučili živjeti, koja ima mortalitet kao gripa, nije ugroza koja zahtijeva eksperimentiranje s ljudskim imunitetom. Naime, istraživanja koja su napravljena u populaciji ljudi koji su cijepljeni i protiv gripe za ovu sezonu pokazala su da su zbog toga ti ljudi imunološki suprimirani i da je kod njih covid imao teži oblik.
Drugim riječima, oni koji imaju druge teške bolesti, trebaju se čuvati. Za njih bi trebale vrijediti preporuke izolacije jer njima je to prava prevencija. Naime, kod takvih je osoba narušen imunološki sustav, a svako cijepljenje dodatno ga ugrožava. Da bismo donosili pravu odluku o cijepljenju, moramo imati relevantne informacije, a o ovom cjepivu mi ih nemamo, odnosno sve što dolazi je kontradiktorno i sumnjivo - drži prof. dr. Škrablin.
Ističe da je i sam virus "jako sumnjiv".
- Taj virus je već jako sumnjiv. Baš sam čitala nekog Norvežanina koji kaže da je to umjetno stvoren virus, da jednostavno nije nastao u prirodi. Prvih mjesec, dva pandemije držala sam se svih preporuka, a onda se vidjelo koja je to opasnost i za koga. Nakon toga mjera se ne držim i počela sam slobodnije disati. Meni je nevjerojatno da se djeca ne puštaju u škole premda je dokazano da nisu prinosnici virusa niti su ugroženi. Sve u svemu, svatko može imati svoje mišljenje, ali svakako moramo imati cjepivo koje nije opasnije od bolesti, a cjepivo protiv korone, bojim se, i dalje je opasnije od bolesti - ustrajno tumači prof. dr. Škrablin. Dodaje da po njoj "svi mediji slušaju samo jednoga gospodara, a rezultat je da su ljudi jako uplašeni".
- << Prethodno
- Sljedeće